Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

jasenkaa

 

U organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, nakon Petrovca i Bara, u Kotoru će u utorak 30. septembra biti predstavljen novi roman Jasenke Lalović „Zera luče“.
Ovaj peti po redu roman Jasenke Lalović, objavljen je u Izdavačkoj kući Vidra Books i najavljen kao roman o svjetlosti koja se pronalazi i u najmračnijim vremenima, posveta hrabrosti i vjeri u dobro, bez obzira na iskušenja.
O romanu će pored autorke govoriti novinarka Nataša Janović i Marija Starčević.
Promocija će se održati u Velikoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19.30 h.

e3

 

Predstavljanje istraživanja i publikacije „Primjena krečnih maltera u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske“ u okviru Dana evropske baštine 2025
Pozivamo vas na predstavljanje istraživanja i publikacije „Primjena krečnih maltera u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske“ u izdanju nevladine organizacije Expeditio.
Događaj je dio manifestacije Dani evropske baštine 2025.
Na događaju učestvuju arhitektice konzervatorke Katarina Lisavac i Aleksandra Kapetanović.
Moderatorka: Jasmina Bajo

  • Fesk1
  • Fesk2

 

Festival knjige u Kotoru FesKK ,,PAZI ŠTO ČITAŠ“ iz oblasti humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori, treći po redu, jedinstvena je prilika da se o knjizi, kao kulturološkom fenomenu i edukativnom sredstvu, progovori iz ugla stvaralaca/teljki, izdavača/ica i čitalaca/teljki nekomercijalnih djela.

Ovaj trodnevni Festival pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković”, biće održan 24, 25. i 26. septembra 2025. godine u Kotoru.

Cilj Festivala je da na jednom mjestu okupi predstavnike/ce izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija, pozorišta i udruženja, koji se bave publikovanjem knjiga u Crnoj Gori iz oblasti: kulturne baštine, istorije, filozofije, prava, sociologije, psihologije, ekonomije, nauke o književnosti i lingvistike, vizuelne i scenske umjetnosti, muzike, te da prezentuje najbolje iz navedenih oblasti izdavaštva u posljednje tri godine u Crnoj Gori (2023. 2024. i 2025. godina).

Svečano otvaranje je u srijedu, 24. septembra u 13 sati u Staklenoj galeriji Kulturnog centra, a tokom tri dana biće predstavljeni naslovi, održane promocije i dodijeljene nagrade za najbolje knjige.

  • 2
  • 5
  • 6

 

Povodom Međunarodnog dana pismenosti Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizovala je u ponedeljak 8. 9. u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predavanje dr Milijane Kandić Simonović ,, Tišine i nemiri – Andrić i Boka“, obilježavajući pedeset godina od smrti našeg nobelovca Iva Andrića.

  • 1
  • 3
  • 8


Nakon što je, kao do danas jedini pisac na našem jeziku i sa naših prostora, ovjenčan Nobelovom nagradom za književnost 1961, Ivo Andrić je sa suprugom Milicom Babić po Jadranu tražio mjesto gdje će sagraditi kuću. Izabrali su Boku Kotorsku, grad Herceg Novi. Ispostaviće se da je jedina kuća koju je Andrić u životu napravio upravo ova kuća u Toploj. Danas ulica u kojoj se ona nalazi nosi Njegoševo ime jer u njoj još postoji Njegoševa spomen učionica u kojoj je 13-godišnji Rade Tomov učio školu. Kao ništa drugo, pogotovo u Andrićevom ozračju, ni to nije moglo biti slučajno. Njegoš je česta tema Andrićevih dugogodišnjih promišljanja, brojnih tekstova i eseja, a povezuje ih i epska, gotovo mitska težina doživljaja svijeta i čovjeka u njemu. U periodu od 1963. do 1968. godine naš pisac živi u Boki i aktivno, pod naslagama metaforiziranih poetskih slojeva proživljava svoju cjeloživotnu fascinaciju morem i vodama (i s tim u vezi i mostovima), koja nam je poznata iz njegovih proznih djela (npr. ,,Na Drini ćuprija'', ,,Most na Žepi''), ali i iz brojnih lirskih zapisa kojima je i započeo i završio svoj književni put (,,Ex ponto'', ,,Nemiri'', ,,Znakovi pored puta''). Proživljavajući tu fascinaciju, on proživljava snažnu ličnu dramu, krajnji i životni rastanak od žene koju je volio i onda kada nije smio i ostavlja zapise o tišinama i smirajima, mirisima i morskim pjenama, snovima i slutnjama. U tim crticama, riječima izrečenim, naslućenim i neizrečenim, veliki pisac pokazuje, uvijek sa smislom i opšteljudskom dimenzijom, genezu svog bivstvovanja u Boki - od nade i inspiracije do beznađa i osjećanja otuđenosti - bez ijedne riječi o onoj vidljivoj stvarnosti kako je razumijemo mi u svijetu smrtnika.
Da je za Andrića Boka više od krajolika pokazuju njegove brojne misli, pa i ova iz posljednjeg teksta o Njegošu povodom 180 godina od njegovog rođenja: „Da, šta je ova Topla? A šta je ova pregršt slane vode što blešti razlivena ispod Igala? Malo mora za onoga ko mora nema, i u isti mah sva svetska mora i okeani, sve veze i plovidbe i susreti koji se u lukama i na pučinama mogu doživeti, sva otkrića i saznanja koja su čoveku pristupačna. I miris i ukus doživljaja. I brodolom bez svedoka, traga i glasa, i pobedonosni povratci, sa suzama i osmesima i neopisivom radošću trijumfa.“ (I. Andrić, Trenutak u Toploj, 1963).
Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.

1

Povodom obilježavanja 20 jubilarnih godina Hrvatske nastave u Crnoj Gori, u petak, 5. septembra 2025. godine održan je književni susret sa Sonjom Polak, jednom od najčitanijih hrvatskih književnica za djecu. Organizatori manifestacije su Hrvatska nastava u Crnoj Gori i NVO „Hrvatska krovna zajednica Dux Croatorum“, u saradnji sa JU „Kulturni centar Nikola Đurković“, Gradskom bibliotekom i čitaonicom Kotor i JU Osnovnom školom (OŠ) “Njegoš“, Kotor.

Učenici petih razreda Osnovne škole “Njegoš” sa kojima je Gradska biblioteka /čitaonica Kotor razvila prijateljstvo od njihovih prvih školskih dana, aktivno su učestvovali u razgovoru sa našom gošćom koja im je predstavila svoju najpoznatiju junakinju, Paulinu P. naglasivši da su djeca stvorila snažnu vezu sa Paulinom jer u njoj prepoznaju dio sebe. Djeca su sa zanimanjem postavljala pitanja o tome kako nastaje knjiga, koliko dugo piše, i da li je Paulina stvarna djevojčica, što je dodatno oživjelo atmosferu i potvrdilo koliko je ovakav susret važan za razvoj čitalačke radoznalosti.

Sa književnicom Polak razgovarala je Maja Širola Pean, učiteljica Hrvatske nastave u Tivtu i Kotoru.

  • 2
  • 3
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9

 

 

 

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka