Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

IMG 5d97a9bc9588d34681416405958e7797 V resize

 

Polaznica kreativno-edukativne radionice ,,Kineski kroz igru’' Andrea Obradović iz JU O.Š. ,,Njegoš'’ Kotor, odjeljenje I/1, za vrijeme kućne izolacije potrudila se da nas upozna sa osnovnim pozdravima u kineskom jeziku, kineskim karakterima pomoću kojih se ove riječi zapisuju uz objašnjenje upotrebe tonova u ovom jeziku.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, koja je uz Udruženje za promociju sinologije Kotor jedan od organizatora radionice ,,Kineski kroz igru’’, kao i sve biblioteke u Crnoj Gori u datim okolnostima je programe realizovala preko svoje FB stranice, web sajta i instagrama Kulturnog centra. S obzirom na to da u periodu poštovanja kućne izolacije nismo imali mogućnost da se sastajemo na uobičajen način, za kraj ove školske godine pripremili smo virtuelnu izložbu radova i izvedbi polaznika edukativno-kreativne radionice ,,Kineski kroz igru’’.Radionice je osmislila predsjednica NVO ,,Udruženje za promociju sinologije Kotor'' dr Jelena Stjepčević, a vodi ih uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
U narednim sedmicama, naši polaznici iskazaće svoju kreativnost radovima na različite teme, počev od obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih Nacija, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Festivala zmajevih brodova kao i na ostale teme u vezi sa kineskim jezikom i kulturom. U videu naše Andree u ulozi učiteljice kineskog jezika uživajte na fb stranici Gradske biblioteke i instagram profilu Kulturnog centra.

O dugmetu i sreći Small

„Mali Jovan ima cerebralnu paralizu i osjeća se vrlo usamljeno kao drugačije dijete u školi, pa počinje da se druži sa jednim nasmijanim dugmetom. Kad u nastupu neraspoloženja baci dugme kroz prozor, otkriva novu drugaricu, Milicu koja mu je poklonila dugmad sa svoje odeće da ga uteši. Milica prolazi kroz teške trenutke jer je njen tata našao drugu ženu, pa joj druženje sa Jovanom pomaže da se nosi s tugom. Ona uskoro postaje centar Jovanovog sveta i izvor njegove sreće i inspiracije, sve dok ne počne da mu se poverava o svojim simpatijama. Već na pragu puberteta, Jovan se tako suočava s prvim ljubavnim problemima.

Kratki roman Jasminke Petrović „O dugmetu i sreći“ povezan je s međunarodnim uspehom filma „Zlogonje“, Raška Milovića, za koji je kao predložak poslužila embrionalna verzija ove knjige (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 2005). Upravo je uspeh „Zlogonja“ podstakao autorku da napiše novu, proširenu verziju, sa dosta dodatih dešavanja i dijaloga, čime još uspješnije uvodi čitaoce u intimni svet malog Jovana i u razvoj njegovog odnosa sa Milicom...“

 

Izvor: http:/knjigoskop.com/o dugmetu i sreci/

knjige savremene 27 Small

“Knjiga „Banda neželjenih ljubimaca“ je namenjena deci školskog uzrasta, mada se i oni stariji verovatno u njoj mogu pronaći. U pitanju je jedan avanturističko – futuristički roman u kojem su glavni likovi životinje, antropomorfizirani likovi, kao i u svakoj basni. Radnja romana je smeštena u jednoj prodavnici životinja gde na početku zatičemo junake, njih desetak, bez svesti o životu u slobodi. Kada im se pruži prilika da tu slobodu ostvare, oni se ne snalaze baš najbolje u tome, ali su prinuđeni da je osvoje da bi opstali, jer to nije pitanje izbora. Prati se akcija, koje ima puno, počevši od životnog puta ljubimaca započetog u toj prodavnici, a koji neki i završe tokom trajanja radnje. Inspirisan sam bio knjigama, koje sam čitao u detinjstvu, i koje su na mene ostavile trag. U knjizi sam naveo dva citata iz „Knjige o džungli“ i „Bambi“, kojima sam demistifikovao ono što sam hteo. To je dijalog sa piscima koji se nisu pokoravali ulepšavanju sveta, već su na realan način pripremali decu za ono što ih očekuje. Suočavali su ih sa situacijama koje su neminovne da im se dese tokom odrastanja, kazao je autor za za portal “I love Zrenjanin”..

https://ilovezrenjanin.com/kultura/banda-nezeljenih-ljubimaca/

sofija Small

“Jedna sasvim obična devojčica po imenu Sofija dobija sposobnost da pravi pahulje. To je dar koji su mogle da poseduju samo vile. Ravnoteža Vrhovnog reda između sedam svetova je zato poljuljana. Čitaoci prate avanture male devojčice dok ona otkriva smisao poverenja, ljubavi, poštovanja... A onda shvata da svako dete poseduje magiju...”

Odlomak :

’’Nikada Crni Čarobnjaci nisu bili ovoliko blizu ostvarenja svoga sna da zavladaju u svih sedam svijetova. Moć koja nekome ne pripada mora da bude vraćena do poslednjeg dana zime. U suprotnom, zid bi mogao da nestane zauvijek. Bilo je dovoljno samo da jedna djevojčica nikada ne poželi da vrati dar koji je dobila…”

Izvor:
https://www.korisnaknjiga.com/sofija-i-carobna-basta-naslov-137202

 

Povodom 21. maja Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, JU Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor organizuje likovni i fotografski konkurs pod nazivom: Kulturno naslijeđe, izvor kreativnosti.

Svaka kreativnost potiče iz kulturnih tradicija, ali se širi u kontaktu sa drugim kulturama. Zato kulturno naslijeđe u svim oblicima, treba da se sačuva, da mu se da značaj i da se prenese na buduće generacije u svojstvu svjedočenja o iskustvu i ljudskim stremljenjima, a kako bi se njegovala kreativnost u svoj svojoj raznolikosti i razvijao pravi dijalog između kultura (UNESCO).

Ustanove kulture ne smiju oslabiti svoju ulogu u promovisanju kulturnih vrijednosti ni u vanrednim okolnostima poput aktuelne. S tim u vezi, organizujemo konkurs kako bismo simbolično podržali i promovisali sve mlade ljude koji žele javno da pokažu svoj talenat, a putem njega svoje viđenje kulturnog naslijeđa i njegovog značaja za budući razvoj kulture i obrazovanja.

Konkurs podrzumijeva dva segmenta: likovni i fotografski.

Likovni konkurs obuhvata dvije uzrasne kategorije:
- Za djecu do 5 godina
- Za djecu od 6 do 10 godina.

Fotografski konkurs obuhvata sljedeće kategorije:
- Djeca od 11 do 15 godina
- Mladi od 15 do 30 godina.

Učesnici konkursa svoje radove šalju u inbox Facebook stranice JU Kulturni centar "Nikola Đurković" Kotor najkasnije do 19. maja 2020. godine u podne. Osim rada neophodno je dostaviti: Ime i prezime autora, grad iz kojeg je autor i koliko ima godina. Poželjno je da uz crtež ili fotografiju bude naveden opis rada, adekvatan citat ili nekoliko rečenica o samom autoru. Svi radovi će biti objavljeni na pomenutoj stranici.

Glasanje za najbolji rad će biti slobodnog tipa, odnosno svi korisnici ove društvene mreže moći će da glasaju za najbolji rad tako što će ispod slike označiti da im se sviđa. Radovi sa najvećim brojem „lajkova“ biće nagrađeni. Za sve četiri kategorije predviđene su simbolične nagrade za prvo, drugo i treće mjesto. Imena nagrađenih učesnika konkursa biće objavljeni na Facebook stranici u četvrtak, 21. maja 2020. godine.

Karl Uve Knausgor MOJA BORBA slika O 94678461 Small

Prva knjiga "Moje borbe" Karl Uvea Knausgora početak je monumentalnog autobiografskog djela u šest tomova. U prustovskim reminiscencijama, ovaj autor bespoštedno govori o sebi, svom životu, ljudima iz svog okruženja, o svojoj prošlosti i sadašnjosti. Onaj o kome se piše ujedno je i onaj koji piše, a njegova sjećanja su materija naracije i njen glavni materijal. Pa ipak, Moja borba nije klasična autobiografija.

Knausgor sve vrijeme balansira po ivici između realnosti i fikcije, poigravajući se konceptima sjećanja i stvaralaštva, njihovom pouzdanošću i uzajamnom zavisnošću. Ovo je i vješta književna konstrukcija u kojoj se esejistička razmišljanja o smrti i percepcija realnosti povezane s njom miješaju sa smrću autorovog oca i njegovim složenim i problematičnim odnosom s njim. Moja borba je autobiografija koliko i roman, ispovijest koliko i esej, knjiga o vremenu, sjećanju, stvarnosti i smrti koliko i priča o jednom ocu i sinu.

Serijal je postigao veliki uspjeh u Skandinaviji i u svijetu, ali je izazvao i velike kontroverze zbog otvorenosti s kojom autor piše o stvarnim ličnostima i događajima. Pokrenuo je i niz rasprava o odnosu realnog i fiktivnog, biografskog i književnog, ali i moralnog u umetnosti - takozvanu Knausgor debatu.

Moja borba po značaju i uticaju prevazilazi književne okvire. Ova knjiga je postala globalni kulturni fenomen, predmet analiza i studija i moćan artefakt vremena, od onih djela po kojima će se pamtiti prve decenije XXI vijeka.
Karl Uve Knausgor (Karl Ove Knausgård) rođen je 1968. u Oslu. U Bergenu je studirao istoriju umjetnosti i književnost. Šestotomni autobiografski roman Min kamp (Moja borba) izlazi u periodu 2009‒2011, postiže veliki uspjeh u Skandinaviji i u svijetu, dobija nekoliko nagrada i nominacija. Samo u Norveškoj prodat je u 600.000 primjeraka. Njegova djela dosad su prevedena na više od dvadeset jezika, a osim pisanjem, Knausgor se bavi i izdavaštvom.

Izvor: https://www.booka.rs/book-author/karl-uve-knausgor/

 uhvati zeca vv Small

 

Luis Kerol i Elena Ferante u potrazi za belim zecom susreli su se u Zemlji čuda na brdovitom Balkanu. Nema tako crne noći kao one kroz koju kao kroz fantazmagoriju putuju dve bivše prijateljice u priči poput prosutog mastila raširenoj belinom papira. Gotovo kao Alisino spuštanje u utrobu sna, roman „Uhvati zeca“ formira Rošrahovu mrlju sećanja na jedno detinjstvo, prijateljstvo, jednu ljubav i jednu zemlju. Šta će otkriti na kraju putovanja, novi početak ili se sve užižilo u zenici zečjeg oka, to je ona mreža iščekivanja koju Lana Bastašić plete od samog početka.

„Uhvati zeca“ je prvi roman u našoj književnosti o ženskom prijateljstvu u svojoj nimalo romantičnoj verziji. Bilo je očekivano da će se u 21. veku i kod nas pojaviti narativ o komplikovanom i u isto vreme opčinjavajućem odnosu dve osobe povezane suprotnostima od rođenja do konačnog buđenja. Ako je buđenje uopšte moguće u jednoj napaćenoj zemlji čuda gde nikada nije do kraja jasno na kojoj strani ogledala se nalazimo.

Jasmina Vrbavac
Lana Bastašić (1986) piše kratke priče. Posjeduje: jedan stari klavir, fejk japansku sablju i djedinu mašinu za kucanje. Doručkuje čokoladu. Vjeruje u paralelne svijetove. Kad poraste biće kubanska konobarica. Sve drugo nije toliko važno.

Izvor: https://www.delfi.rs/knjige/127809_uhvati_zeca_knjiga_delfi_knjizare.html

barbara1 Small

 Kotoranka Barbara Delać je dobila ,,Brankovu nagradu” koju dodjeljuje Društvo književnika Vojvodine” za 2018. godinu za prvu zbirku pjesama „Tomorrowland“. Ova zbirka je najsnažniji glas prošlogodišnje produkcije, istakao je žiri Brankove nagrade, budući da je poetički i idejno relativno jasno artikulisana i pozicionirana u kontekstu savremene kulture.

„U vremenu u kome se pjesništvo po pravilu delegira u privatnost i uspostavlja kao nizanje ličnih šifri bez jasnog usmjerenja, Barbara Delać progovara otvorenom leksikom o pitanjima koja nas se svih tiču, istovremeno radosno i antagonistički, pokazujući značajnu svijest o pravcu u kom savremeno pjesništvo može da djeluje”, piše u saopštenju žirija.
Barbara Delać rođena je 1994. godine u Kotoru. Diplomirala je na studiju moderne i savremene teorije umjetnosti. Finalistkinja je Ratkovićevih večeri poezije (Bijelo Polje) i Rukopisa (Pančevo). Od 2015. godine aktivan je član Foruma mladih pisaca koji se od 2015. godine okuplja u KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici. Lauret je 32. Festivala mladih pjesnika u Zaječaru, i pobjedom na ovom konkursu omogućila je štampanje svoje prve knjige poezije koja nosi naziv „Tomorrowland“. Takođe, dobitnica je nagrade Robert Bosch fondacije “Travel to Europe” među deset najboljih studenata Crne Gore.

Izvor: https://montenegrina.net/fokus/barbara-delac-dobitnica-ovogodisnje-brankove-nagrade/

IMG 4f1b2cb591de30fd517e1342e75c3c70 V Small

JU Kulturni centar "Nikola Đurković"/Gradska biblioteka i čitaonica Kotor pozivaju sve ljubitelje knjige i čitanja da zajedno obilježimo 23. april - Svjetski dan knjige i autorskih prava u akciji na fb i u komentarima ispod plakata napišu svoje omiljene citate, odlomke iz knjiga, pošalju fotografiju knjige, omiljenog pisca....

Sa knjigom nisi sam! Sa knjigom nisi izolovan!

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka