Rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević od 27. do 29. novembra prisustvovala je Konferenciji članova Europeana mreže „EUROPEANA 2019: Connect Communities“ održanoj u Nacionalnoj biblioteci Portugalije u Lisabonu. Na Konferenciji je prisustvovalo 269 učesnika iz 37 zemalja, 67 govornika na 18 sesija okupljenih oko zajedničkog cilja da istraže što digitalne transformacije znače za evropsku Agendu. Predstavljene su ključne aktivnosti Europeana mreže u 2019. godini i planovi za narednu godinu. Takođe u okviru sesije „Pitch your project“ predstavljeni su projekti koji promovišu inovacije u digitalizaciji kulturne baštine.

Kulturni centar Nikola Đurković / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Pomorska biblioteka Kotor organizuju otvaranje Izložbe Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića u utorak, 10. 12. 2019. godine u 12 sati u Memorijalnoj sali Pomorske biblioteke u Dobroti.
Izložba je rezultat implementacije projekta Izložba Stare i rijetke knjige iz legata akademika Vladislava Brajkovića, koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu Ministarstva kulture Crne Gore.
Akademik Vladislav Brajković, evropski stručnjak za pomorsko pravo, svojim znanjem, društvenim angažmanom, entuzijazmom i, iznad svega, privrženošću svojoj rodnoj Boki Kotorskoj, znatno je doprinio revitalizaciji i razvoju pomorske privrede Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata, kao i obnovi pomorskog školstva i njegovom podizanju na visokoškolski nivo. Biblioteka akademika Vladislava Brajkovića predstavlja obimnu stručnu biblioteku u kojoj preovlađuju jedinice vezane za oblast (međunarodnog) pomorskog prava kojim se akademik bavio tokom svog plodnog naučnog rada.

U organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Studijskog programa za psihologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću 5. decembra u Kinu „Boka“ održana je tribina „Sajber nasilje – izazovi prevencije i sankcionisanja“. Na tribini su učestvovali studenti psihologije, pedagogije i sociologije i prof. dr Jelena Mašnić. Takođe, svoja iskustva o sajber nasilju podijelili su i prisutni u publici: studenti, učenici osnovne škole, roditelji i profesori.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Studijskim programom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Nikšiću u četvrtak 5. decembra u 17 sati u Kinu „Boka“ organizuju tribinu „Sajber nasilje na društvenim mrežama-izazovi prevencije i sankcionisanja“.
Zbog važnosti i uticaja društvenih mreža na svakodnevni život zajednice, a naročito omladine, neophodno je unaprijediti psihološku i medijsku pismenost kada je u pitanju njihova zloupotreba. Društvene mreže su, pored benefita internacionalne komunikacije i neposrednije razmjene mišljenja, postale i plodno tle za perfidna i nesankcionisana nasilnička ponašanja,te ispoljavanja psihopatskih i sociopatskih reakcija.
Na tribini će se istaći prikriveni oblici nasilja prema pojedincu i grupama, ali će biti fokusirano i nasilje koje pojedinac čini prema sebi u uslovima tzv.selfi kulture.Problematizovaće se i pitanje prevencije, te mehanizama zahvaljujući kojima će nasilnici biti kažnjeni i podučeni društveno odgovornijem ponašanju na internetu.

Na tribini će aktivno učestvovati studenti psihologije i pedagogije i njihova profesorica dr Jelena Mašnić. Ulaz je slobodan.

Promocija knjige “Muško-ženske puzzle (Knjiga o njoj)” autora Momčila Zekovića Zeka održana je u sali kina “Boka” u Kotoru, na zadovoljstvo kotorske publike.

U ime organizatora prisutne je pozdravio Milos Dzeverdanovic, koji je bio i moderator veceri.
On je izmedju ostalog kazao da su osvrt na Zekov roman renomirani knjizevni stvaraoci Pavle Goranović i Andrej Nikolaidis.
Obracajuci se kotorskoj publici, Momcilo Zekovic je prije svega pozdravio prijatelje koji su bili dio “Smotane pjesme” i dodao da je Muško-ženske puzzle” pisao desetak dana, navodeci da su život i “Knjiga o njoj” nepredvidive varijante.
“Ja sam liričar koji je čitavog života svoja razmišljanja volio da upakuje u neke simpatične metafore koje će biti prijemčive nekim lijepim ženama”, kazao je autor.
A lijepe zene uvijek su bile inspiracija mnogim umjetnicima.

Kroz cetinjski humor, karakteristican za autora , Zeko je slagao puzle svog cetvrtog romana koji je na kraju osvanuo kao dzepno izdanje naslikane priče koja u nastavcima stvara dimenziju bez apokalipse.

A taj momenat sklapanja puzli za koji se Zeko pita je li dovoljan za svaki život , na simbolican nacin docarali su Nikolina I Nikolas.

Na kraju veceri Zeko je posjetiocima poklonio primjerak svoje knjige, a druzenje je nastavljeno u kaficu “Ombra”.