Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

  • image_50420737_resize
  • image_50426113-1_resize
  • image_50428929_resize
  • image_6483441-1_resize
  • image_6483441_resize
  • image_6487327_resize

 

Posljednjeg ponedeljka u 2020. godini završen je Četvrti ciklus edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Udruženja za promociju sinologije Kotor. Ovaj ciklus se zbog epidemiološke situacije realizovao i u virtuelnoj formi, a bio je i logičan nastavak svega što je rađeno tokom prethodna tri ciklusa radionica. Kod polaznika smo kao i u ranijem radu, pored reprodukovanja kineskih karaktera i riječi, podsticali drugačiji način razmišljanja uz povezivanje sa karakterističnim kulturološkim pojmovima iz oblasti nauke o Kini. Tokom Četvrtog ciklusa koji je poprimio koncept škole sinologije za najmlađe, polaznici su se svakog ponedeljka upoznavali sa novim pojmovima iz kineske kulture i učili da prepoznaju vezu sa pisanim i govornim aspektima jezika. Nakon izložbe radova polaznika, ciklus je započet tematskom radionicom posvećenom Festivalu sredine jeseni. U njegovoj virtuelnoj formi, od načina upotrebe kineskih štapića, simbolike, upotrebe i pravila lijepog ponašanja, istorijata proizvodnje svile u Kini, upoznavanje sa novim pojmovima kao što je ,,Put svile'', preko bogate istorije i znamenitosti pobratimskog grada Ksi-ana, kulture čaja u Kini, istorije Kineskog zida i pojašnjenje termina, pa sve do tematske radionice posvećene Novoj godini polaznici su paralelno usvajali novu terminologiju, jednostavna gramatička pravila, vježbali kopiranje kineskih karaktera po utvrđenom redosljedu poteza uz prepoznavanje određenih grupa radikala unutar njih. Kao i u prethodnom periodu, korišćene su kombinovane metode i materijali sa temama koje su relevantne za osnovce dizajnirani da obezbijede postepen ulazak u svijet novog jezika i kulture. Predavač na radionicama je dr Jelena Stjepčević, sinolog i Predsjednica Udruženja za promociju sinologije Kotor, a vode se uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.

3788213 20190222070216 5c6f93c4b789683b9216cf95jpeg ls Small

 

Novu godinu najbolje je početi osmjehom, pjesmom ili lijepom knjigom. Pratili smo u godini za nama aktivnosti Biblioteke i čitaonice Kotor. Korona nije uticala na kvalitet rada, ali je nametnula drugačiju organizaciju. Uprkos svemu u minuloj godini bili su blizu svojih čitalaca kada su mnogi bili daleko jedni od drugih. Ipak, nedostatak novca omeo ih je u nabavci novih naslova. U 2021-oj će, nada se naša sagovornica, pokušati da to nadokande.

Marija

 

-Nije bilo lako, ali smo srećni da smo se dobro snašli“, rekla je za Portal Kotor rukovoditeljka Biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.

-Pandemija izazvana Covidom – 19 učinila je naš svakodnevni život izazovnim u svim njegovim segmentima i djelatnostima, izuzetak, svakako, nisu ni biblioteke. Gradska biblioteka i čitaonica Kotor radi u doba pandemije strogo pridržavajući se propisanih mjera kako bi se smanjio rizik od širenja virusa. Ono što posebno želim istaći jeste da vraćene knjige, prije slaganja na svoje mjesto, 72 sata budu na mjestu predviđenom za to, pa potom dezinfikovane i uložene na police. Povećali smo broj knjiga koje korisnici mogu da posude kao i produžili vrijeme zadržavanja knjiga. Isto tako naši korisnici mogu putem telefona, emaila i servisa na fb stranici i sajtu da poruče željene naslove da bismo skratili vrijeme zadržavanja u biblioteci, a, sa druge strane, omogućili da željeni naslovi stignu do korisnika. Nažalost cijela situacija koja je prouzrokovala i nedostatak sredstava za nabavku novih naslova, upravo nas je zakinula za iste. A to je vrlo osjetno kada su u pitanju pasionirani čitaoci i poznavaoci knjižne produkcije kojima nismo u mogućnosti da ponudimo najaktuelnije naslove, kao što smo mogli ranijih godina“, istakla je Starčevićka.

Trendovi u čitanju su, kaže, ostali isti. Naši sugrađani najviše čitaju svjetske hitove, popularnu psihologiju, romansirane biografije, ali postoje uvijek i korisnici usmjereni na klasike. Čitavu prošlu godinu radili su na sveobuhvatnoj reviziji, tj. reviziji cjelokupnog fonda. Pored redovnih poslova bibliotečke manipulacije i poslova na reviziji, prošlu godinu je obilježilo aktivnije i sadržajnije prisustvo u digitalnom okruženju. Što se pokazalo kao neminovnost i neophodnost da bi Biblioteka došla do svojih korisnika i koliko toliko popunila praznine kada je u pitanju kulturno-umjetnička ponuda.

– U periodu ljetnjih mjeseci uspjeli smo da na otvorenom organizujemo više lijepih i značajnih sadržaja koje je publika svesrdno propratila. S obzirom da je uslijedilo usložnjavanje situacije u vezi sa epidemijom, zadnjih nekoliko mjeseci smo intenzivirali sadržajno prisustvo na društvenim mrežama i sajtu. Oni se redovno ažuriraju aktuelnim i interesantnim sadržajima iz domena bibliotekarstva i književnosti, digitalizacije baštine i slično. Kraj godine jeste i vrijeme redovnih konferencija iz pomenutih domena, koje su se ove godine odvijale online. Na našim stranicama mogle su se naći info u vezi sa tim, a bibliotekari Gradske biblioteke su propratili nekoliko konferencija“ istakla je Starčevićka napominjući da su sami kraj godine obilježili jednom online promocijom. U pitanju je monografija četiri autora „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, izdavača NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i CIRTIP iz Kolašina.

TEKST PREUZET SA PORTAL KOTOR

Portal Kotor / Marija Starčević

 

 

Promocija Monografije „Živa lokalna tradicija“ četiri autora Davora Sedlarevića, spec. vaspitača tradicionalne igre (Kolašin), doc.dr Zlate Marjanović, etnomuzikološkinje (Pančevo), prof. dr. Ljiljane Gavrilović etnološkinje-antropološkinje (Beograd), i doktoranda Dušana Medina, arheologa (Petrovac na Moru)

ŽIVA LOKALNA TRADICIJA

 

Ziva lokalna tradicija za instagram Small

 

Pozivamo vas da u utorak, 29. decembra, s početkom u 18 časova pogledate online (Zoom) promociju monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“, putem objava na društvenim mrežama JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.
Knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini.
U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora koji dolaze iz različitog profesionalnog konteksta: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr. Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru). Ona predstavlja pokušaj da se, vodeći se teorijskim pretpostavkama UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (Pariz, 2003), a koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine, sagleda obilje nematerijalnog nasljeđa navedena tri crnogorska područja.
Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, jer će se bliže predstaviti nasljeđe Primorja i Sjevera zemlje, govoriće autori. Osim o sadržaju knjige, biće riječi i o konceptu zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine uopšte – od najviših instanci (UNESKO), do crnogorskog i lokalnog okvira, a osvrnuće se i na primjere iz prakse.

O monografiji

Početak knjige sadrži opsežniji uvodni tekst, nakon kojeg slijedi centralni segment sačinjen od tri cjeline s popisima elemenata nematerijalne kulturne baštine zajednica koje su autori izvšili tokom terenskog rada: Paštrovića, Starog grada Budve i šire teritorije Kolašina – grada i okolnih seoskih područja. Već iz naziva pobrojanih elemenata ove tri regije jasno se iščitava prisustvo dinarskih, balkanskih, mediteranskih i orijentalnih uticaja,spletenih s tradicijama istočnih i zapadnih carstava i republika koje su stotinama godina gospodarile ovim dijelom svijeta. Nakon pobrojanih elemenata, slijedi spisak korisne naučne, stručne i druge literature koja detaljnije opisuje i objašnjava pobrojane elemente ove tri lokalne zajednice, ali i nematerijalne zaostavštine Crne Gore. Dat je i rezime na engleskom jeziku. U drugom dijelu knjige priložen je prevod na naš jezik teksta UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), kao i izvornik na engleskom, kako bi čitaoci imali priliku da integralno pročitaju ovaj dokument, bliže se s njim upoznaju, te preispitaju teorijsko-metodološke postupke autora, a, zašto da ne, i sami pristupe nadgradnji ponuđenih baza podataka. A proces nadgradnje mogu i treba da vrše čitaoci knjige, nosioci, čuvari i poznavaoci nasljeđa ovih regija, tako što će u praznim poljima ispod pobrojanih elemenata nastaviti da dopisuju one za koje smatraju da su važni za zajednicu iz koje dolaze. Poželjno bi bilo da o tome potom i obavijeste autore (adrese e-pošte date su na kraju knjige) i stručnu javnost, kako bipružili doprinos istraživačima u nastojanju da što cjelovitije identifikuju i evidentiraju nematerijalno nasljeđe Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja, ne bi li se zabilježio trag o njihovom postojanju.
Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru). Tehnički urednik je Jasmina Živković, prevod je obavila mr Milica Stanić Radonjić, a lekturu i korekturu mr Milena Davidović. Monografija je A5 formata, obima 108 stranica, štampana u štampariji Opus3 iz Podgorice, u tiražu od 1.000 primjeraka, uokvirena mekim povezom, s crno-bijelom unutrašnjošću. Primjerci knjige besplatno se dijele svima zainteresovanima, kao i institucijama, mogu se preuzeti i na sajtu Društva „Bauo“, Academia.edu, kao i na društvenim mrežama.

O autorima

Knjiga je rezultat interdisciplinarnog pristupa četvoro autora koji profesionalno potiču iz različitih disciplina, značajnih za istraživanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Davor Sedlarević (1979), specijalista vaspitač tradicionalne igre, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ u JU Centar za kulturu Kolašin. Živi u Kolašinu. Zlata Marjanović (1966), doktor etnomuzikologije, docent na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banja Luci. Živi u Pančevu. Ljiljana GAVRILOVIĆ (1953), doktor etnologije i antropologije, naučni savjetnik, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji. Živi u Beogradu. Dušan Medin (1990), doktorand arheologije, kustos, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Živi u Petrovcu na Moru.

 

 

 


Ziva lokalna tradicija za instagram Small

Online (Zoom) promocija monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“ će biti emitovana u utorak, 29. decembra, s početkom u 18 časova, putem objava na društvenim mrežama JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.
U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru).
Na promociji će govoriti: prof. dr Ljiljana Gavrilović, doc. dr Zlata Marjanović i mr Dušan Medin.

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka