Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

Djecja nedjelja 2019 poster resize

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obilježiće Dječiju nedjelju u periodu od 30. septembra do 8. oktobra 2019. godine. U saradnji sa kotorskim osnovnim školama, u planu su svakodnevne edukativne radionice u Gradskoj biblioteci i čitaonici, kao i dječiji filmovi u Kinu „Boka.“ U saradnji sa JZU Dom zdravlja Kotor, u utorak 1. oktobra održaće se predavanje na temu: Zdrava ishrana kod djece i mladih, koje će u dva termina, zbog velikog interesovanja, odražati stručni tim ljekara i zdravstvenih radnika iz savjetovališta za dijabetes kotorskog doma zdravlja. Osim promocije zdrave ishrane, kao zdravog stila života, promovisaće se i značaj sporta u razvoju i životu djece i mladih. Tim povodom, u saradnji sa Ministarstvom sporta i mladih i Rukometnim savezom Crne Gore u petak, 4. oktobra biće organizovan Sportski dan. Sportski dan će se realizovati u dva segmenta: tribina o značaju sporta, na kojoj će govoriti proslavljeni sportisti Crne Gore, a zatim će uslijediti rukometni pokazni trening, koji će voditi naše proslavljene rukometne reprezentativke.
Svi programi su besplatni.

  • unnamed_1_resize
  • unnamed_resize

 

U petak, 20. septembra 2019. godine učenici sedmog razreda Osnovne škole "Njegoš" sa profesoricom Marijom Samardžić posjetili su Gradsku biblioteku i čitaonicu Kotor. Priča Maša Čekića "Tri užitka" iz zbirke "Bokeška pjatanca" bila je povod za razgovor o prošlim vremenima koje je autor oživio u priči, ali i prilika da se podsjetimo značenja romanizama koje čuvamo od zaborava. Sa djecom se družila Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.

  • IMG-2daaf6b1d3a507cfaf4c7bcf21d977a3-V_Small
  • IMG-3579e4f03a07bc71f0b10a4fa0feaad8-V_Small
  • IMG-395734a45ad5939a510d804c856b15e1-V_Small
  • IMG-85aa3d97f331b847428f1bf056aa759f-V_Small
  • IMG-8850c665411f25e9faf856af1f54f53b-V_Small
  • IMG-904da918aca0b36e3c2e41be18d8a72d-V_Small

JU Kulturni centar „Nikola Đurković" Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Goethe Institutom iz Beograda u petak veče, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizovali su predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Sa piscem i pjesnikom razgovarala je prof. dr Jelena Knežević a prevoditeljka je bila Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda. Prisutne je pozdravila Marija Starčević, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i podsjetila da je saradnja Kulturnog centra /Gradske biblioteke i čitaonice sa Goethe Institutom započela prošle godine u maju mjesecu. "Saradnja sa institutom će omogućiti predstavljanje još kvalitetnih sadržaja kotorskoj publici. Marsel Bajer je jedan od najpoznatijih njemačkih pisaca današnjice, dobitnik brojnih književnih nagrada. Za naše govorno područje do sada su prevedena samo dva djela: Kaltenburg i Leteće lisice, u izdanju Geopoetike".
Prema riječima Jelene Knežević, Bajerov debitantski roman "Ljudsko meso" govori o ljubavi, ljubomori a kritičari kažu i o ljudskoj potrebi da se potpuno približimo jedni drugima.
"Slijede “Leteće lisice” iz '95. godine, roman koji postiže izvanredan uspjeh, a predstavlja Marselov početak bavljenja njemačkom istorijom, nacionalsocijalizmom. Romani “Špijuni” i “Kaltenburg” maestralno povezuju njemačku istoriju i savremenu i neposrednu sadašnjost" – objašnjava Knežević. Kako navodi, Marsel je pisac koji problematizuje samu književnost, te samo pisanje. On je izuzetno refleksivni liričar, pjesnik misaone poezije. Takođe, Marsel je poznavalac pop muzike i pop kulture i piše tekstove za operu.
"Leteće lisice" su roman o Drugom svjetskom ratu, instrumentalizovanju jezika, sredstvima propagande, ali i takođe knjiga o pseudonauci. Prema riječima prof. Knežević, metafora "letećih lisica" može se dovesti u vezu sa onima koji su ostali nijemi tokom Drugog svjetskog rata, nisu progovorili za sve zločine i sve nepravde koje su se dešavale, ali sa druge strane i sa onima kojima je uzet glas, obespravljenima koji nisu imali pravo glasa, žrtvama u nacionalsocijalizmu.
Potom je predstavljen Bajerov drugi roman „Kaltenburg“. U romanu se na fonu pola vijeka istorije DDR-a pripovjeda priča o Kaltenburgu, profesoru, orintologu i istraživaču ljudskog ponašanja, koji nakon rata, u Drezdenu podiže na noge naučni institut, a onda nakon izgradnje Berlinskog zida iznenada nestaje. "Tada već sam znao da želim napisati roman u kome će grad da bude jedan od glavnih likova. Eksentrici ne stoje u centru svijeta, već negdje na ivici, na nekom obodu i ja volim da pišem o figurama koje imaju tu perspektivu sa neke ivice, sa druge strane koja nije centralna. Sve priče o životinjama koje se nalaze u Kaltenburgu zapravo ukazuju na međuljudske odnose i političke odnose iz tog vremena...“ – pojašnjava autor.
Kotorskoj publici je predstavljena i Bajerova lirika sa posebnim akcentom na novoj zbirci poezije „Paprat“. "Moja supruga Žaklin Merc je likovna umjetnica i nas dvoje smo dobili ponudu od jednog bibliofilskog udruženja u Lajpcigu da napravimo zajedničku knjigu. Pjesme koje sam ja pisao i grafike koje je Žaklin radila su nastale kao međusobni dijalog nas dvoje. Niti je ona radila ilustracije mojih pjesama, niti sam ja u svojim pjesmama opisivao njene grafike. Više je bilo riječi o tome da osjetimo puls jedno drugom. To je na neki način komponovana knjiga, kompozicija radova dvoje umjetnika" – ističe Bajer.
Pjesme iz ove zbirke biće prevedene i objavljene u izdanju festivala Ratkovićeve večeri poezije.

IMG 6100 resize

U prepunoj Multimedijalnoj sali Kulturnog centra u četvrtak 05. septembra kotorskoj publici predstavili su se višestruko nagrađivani hrvatski pisci Nikola Petković i Zoran Ferić. Moderatorka je bila prof. Višnja Višnjić-Karković, viša stručna savjetnica Odjela za kulturu Grada Rijeke. U ime organizatora publiku je pozdravila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.

Nikola Petković, dobitnik književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman za roman Put u Gonars u izdanju Profila za 2019. godinu, predstavio je nagrađeni roman. Autor oko motiva logora, u koncentričnim krugovima, priča romanesknu hroniku Bakra u Drugom svjetskom ratu – priču malih istorija Grada koji je, na jedinstven način, ujedno i glavni lik. Tretirajući istoriju kao književnost i fikcionališući zbilju Grada i njegovih stanovnika, autor nam priča o njihovim snovima, patnjama i "zagubljenim" iluzijama.

Zoran Ferić, predsjednik Hrvastkog društva pisaca, akcenat je stavio na roman ,, Na osami pored mora'', čiji glavni junaci su, legendarni dalmatinski „galebovi“, ti surovi lovci na ženska srca svojevrsni zaštitni znak jugoslovenskih ljetovališta tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Smješten na ostrvu Rabu roman prati sudbine nekolicine (anti)junaka i junakinja i njihove brojne „podvige“ na specifičan ferićevski gorko duhoviti način.

Na kraju večeri autori su razgovarali sa znatiželjnom publikom koja je kometarisala i postavljala brojna pitanja.

Organizatori događaja su bili Savez Crnogoraca Hrvatske Rijeka i Grad Rijeka u saradnji sa JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković“ Kotor, Gradskom bibliotekom i čitaonicom, Ogrankom Matice hrvatske u Boki kotorskoj, Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore.

  • IMG_6101_resize
  • IMG_6103_resize
  • IMG_6104_resize
  • IMG_6106_resize

GETE PLAKAT

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa "Goethe Institutom" iz Beograda u petak 6. septembra sa početkom u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.
Marsel Bajer rođen je 23. novembra 1965. u Tajlfingenu/Virtemberg, a odrastao je u Kilu i Nojsu. Studirao je germanistiku, anglistiku i teoriju književnosti na Univerzitetu u Zigenu. Godine 1992. odbranio je magistarski rad na temu djela Friderike Majreker. Bajer je dobitnik brojnih nagrada, među kojima su Nagrada "Jozef Brajtbah" (2008) i Nagrada "Georg Bihner" (2016). Do 1996. godine Marsel Bajer je živio u Kelnu, a od tada do danas živi u Drezdenu. Bajerovi romani "Leteće lisice" (1995, Geopoetika 2010) i Kaltenburg (2008, Geopoetika 2012) objavljeni su na srpskom jeziku u prevodu Jana Krasnog, koji je za ovu priliku preveo pjesme iz knjige „Paprat“. Sa Marselom Bajerom razgovor će voditi prof. dr Jelena Knežević a prevoditeljka je Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda.

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka