Jedna od najznačajnijih regionalnih književnih manifestacija, 56. Ratkovićeve večeri poezije, održana je od 3. do 5. septembra u Bijelom Polju i okupila je brojne stvaraoce, književnike, profesore i kulturne djelatnike iz regiona. Bogatim i raznovrsnim programom, koji je obuhvatio pjesničke večeri, promocije knjiga, razgovore o savremenoj književnosti, programe za mlade stvaraoce te pozorišne i muzičke sadržaje, manifestacija je još jednom potvrdila svoju važnu ulogu u povezivanju različitih kultura, poetika i umjetničkih izraza.
U okviru programa „Književne paralele“ održan je okrugli sto na temu „Poezija regiona u hronotopu dvijehiljaditih“, na kojem su učestvovali prof. dr Dobrivoje Stanojević, prof. dr Nedžad Ibrahimović, prof. dr Dženan Kos, prof. dr Jahja Ferhatović, doc. dr Olga Vojičić Komatina, doc. dr Tamara Labudović, mr Aleksandra Tomović, Petar V. Arbutina, Sinan Gužević i Diana Burazer.
Razgovor je moderirala mr Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, dok je mr Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor, svojim učešćem dala doprinos ovom značajnom regionalnom književnom dijalogu i razmatranju savremenih tokova regionalne poezije.

Povodom Svjetskog dana pismenosti, JU Kulturni centar „Nikola Đurković” / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuje inspirativno druženje sa poznatom književnicom za djecu i mlade, Elizabetom Georgijev. Događaj će se održati u ponedjeljak, 7. septembra, u čitaonici biblioteke sa početkom u 11 sati. Druženje je namijenjeno učenicima VI i VII razreda osnovnih škola.
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) obilježava se širom svijeta 8. septembra, na inicijativu UNESCO-a koji je sa ovom praksom započeo još 1966. godine. Cilj ovog važnog datuma je da podsjeti međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, te da skrene pažnju na problem nepismenosti koji je i dalje prisutan u velikom dijelu svijeta.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor ovim događajem nastavlja da aktivno podstiče ljubav prema čitanju, pisanoj riječi i obrazovanju kod mlađih generacija.

Dobro došli!

Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizuje u srijedu 26. avgusta u 20 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra predavanje dr Milijane Kandić Simonović ,, Dučić pred sjajem kotorskih dragulja''.

Jovan Dučić (Trebinje, 1874 – Geri, SAD, 1943), pjesnik koji je svoje poetsko stvaralaštvo zasnovao na temeljima parnasovske i simbolističke evropske pjesničke tradicije, istovremeno je i začetnik strukture mediteranskih tema u našem pjesništvu. Zaljubljen u more, svjetlost, neku daleku ženu ili ideju o njoj, Dučić se pjesnički kreće gotovo mitskim prostorima koji donose atmosferu antike, idealizovanog srednjeg vijeka, mistike legendi i mirise procvalih hrizantema na terasama nad morem.
Cjelokupno lično i pjesničko formiranje Jovana Dučića razvijalo se u dualitetu njegove mitske Hercegovine, sa morem, Dubrovnikom i Jadranom u pozadini, i istinski doživljenim, promišljenim i obrazovanjem uobličenim evropskim svjetonazorom. Put i putovanja bili su refreni njegovog ličnog i profesionalnog života, budući da je decenijama bio diplomata sa službama u Carigradu, Sofiji, Rimu, Madridu, Kairu, Budimpešti, Bukureštu. Fasciniran ljepotom i tradicijom, bilježio je i umjetnički uobličavao doživljene slike, mirise, zvukove i boje. U svojim putopisnim i epistolarnim djelima on, i kada želi da bude samo putnik, ne prestaje da bude pjesnik. Snagom pjesničke slike koja lako pokreće imaginaciju, pjesnik stvara cio jedan novi stari svijet, osvjetljava ga na nov i drugačiji način, ne oduzimajući mu tradicionalno i istorijski definisanu suštinu. Dučićeva pjesnička slika je moćno i sugestivno likovna, okupana bojama i bogata sinestezijama.
Gdje se na mapi Dučićevih putovanja nalazi Boka Kotorska i u kojim je sve, manje ili više udaljenim prostorima on asocira i oživljava? Od Jadranskih do Carskih soneta, od kamenih statua, sunca, limunova i soli do raskošnog nakita i sjaja krune carice Jelene, Dučić stvara pokatkad nestvarne slike prošlosti, bogatstva i gospodstva koje imaju funkciju upravo da sačuvaju tu prošlost u našim sjećanjima i identitetu.

Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj