Još dva rada na temu Dana kineskog jezika Ujedinjenih nacija za našu virtuelnu izložbu pripremio je polaznik edukativno-kreativnih radionica Kineski kroz igru Vukan Stjepčević iz JU O.Š. "Narodni heroj Savo Ilić" Kotor, odjeljenje VI/1.
Dan kineskog jezika Ujedinenih Nacija je 20. april, dan kada se slavi lik zvaničnika Cangjie (仓颉) iz perioda Žutog cara kojem se prema legendi tradicionalno pripisuje izum kineskog pisma. Ovaj datum je odabran, jer prema gregorijanskom kalendaru, obično od 20. aprila do 5. maja traje takozvani Guyu (谷雨). Legenda kaže da je u momentu kada je Cangjie stvarao prve karaktere padala kiša žitarica, a sam izraz Guyu (谷雨) ima značenje kiša žita (prosa). Ova legenda ima uporište u činjenici da je Guyu šesti od 24 solarna termina kreirana u drevnoj Kini da bi se sprovodile poljoprivredne aktivnosti. Ime Cang Jie je ovjekovječeno u modernom dobu kao vrsta unosa karaktera za kineske programe za obradu teksta.
Nastajanje kineskih karaktera se svakako ne može pripisati jednoj osobi već je rezultat dugogodišnjeg razvoja. Tokom istorije, kinesko pismo se mijenjalo i razvijalo. Smatra se, da je staro oko 3500 godina. Najstariji zapisi su:,, proročanski zapisi na kostima životinja" iz vremena dinastije Shang (kineski: 甲骨; pinyin: jiǎgǔ) i ,,zapisi na bronzanim predmetima". Kinesko pismo se smatra najduže korišćenim pisanim sistemom u kontinuitetu na svijetu.
Kineski jezik u svojoj standardnoj mandarinskoj formi predstavlja službeni jezik NR Kine. Kao standardni govor prihvaćen je mandarinski dijalekat naroda Han i standardizovani kineski karakteri. Može se reći da je kineski istovremeno i jezik koje se najviše koristi na svijetu, pa zbog toga i jeste jedan od zvaničnih radnih jezika u Ujedinjenim nacijama.
U okviru Prvog ciklusa edukativno-kreativnih radionica Kineski kroz igru, obrađivano je grafičko predstavljanje kineskog jezika izborom jednostavnih karaktera i ideograma koji su povezani sa drevnim pismom. U okviru ,,Igre znakovima'' ponuđene su razne aktivnosti otkrivanja pisanog jezika. Takođe, polaznici su kopirali jednostavne kineske karaktere i učili izgovor. Predstavljeni su im kineski karakteri na kreativan način i u formi animacije kao i način na koji oni tvore nove karaktere i uloga koji imaju unutar složenijih karaktera.
Nakon Prvog ciklusa polaznici su stekli predstavu o tome kakav je bio razvoj kineskog pisma.

,,Gubitnik'', roman iz zrele Bernhardove faze, remek-djelo, prvi put je objavljen 1991. godine. Glavni likovi su slavni kanadski pijanista Glen Guld i njegova dva prijatelja sa studija klavira, pijanista Verthajmer i pripovjedač. U stvari, riječ je o tome što se događa kada se nesumnjivo nadareni ljudi poput Verthajmera i pripovjedača susretnu sa genijem kakav je bio Guld. Što se događa kada je čovjek dovoljno talentovan da prepozna genijalnost, ali i dovoljno razborit da shvati da do genijalnosti neće i sam doći. Mogli su obojica, i Verthajmer i pripovjedač, da postanu sjajni pijanisti (Verthajmer je virtuoz, napisaće pripovjedač), ali u susretu sa Guldom, u druženju sa njim, ne samo da će prestati da sviraju, nego će i njihovi životi, naročito Verthajmerov, potpuno da se raspu. Roman i počinje viješću o Verthajmerovoj smrti.
,,Gubitnika'' je Bernhard pisao početkom osamdesetih godina, u doba kada su ispod njegovog pera izašli i romani ,,Vitgenštajnov sinovac'', ,,Beton'', kao i ciklus romana o djetinjstvu. I svugdje opsesija malograđanskom Austrijom, nemogućnost da se izađe iz sopstvene, individualne nemoći i stvori umjetničko djelo, bijes prema roditeljima i ljekarima, i taj čudesni, hipnotički stil prepun ponavljanja, ironije, humora, brutalnosti. ,,Gubitnik'' je jedan od onih velikih romana evropske književnosti dvadesetog vijeka, koji bi, u svakom izboru, morao da se nađe na samome vrhu.
Ivan Milenković, vreme.rs

Izvor: https://fenomeni.me/tomas-bernhard-gubitnik-knjiga-dana/

Za svoj roman ,,Šahrijarov prsten'' Karahasan kaže da je najsarajevskiji. Priča počinje u Sarajevu i nakon jednog spiritualnog kretanja u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, potom u staru Mesopotamiju Sumerskog doba, zatim u priču o postanku muškog i ženskog i opet se vraća u ratno Sarajevo.
Mislim da je to prije svega jedna ljubavna priča, nježna, romantična. Priča u kojoj moji sugovornici prijatelji poput sjajnog njemačkog kritičara Lotara Milera prepoznaju niz eseja, kaže Karahasan.
Roman koji ima 18 godina u kojem se još uvijek ima mnogo toga da kaže. Savršene je građe. Svaka riječ je potpuno opravdana s beskrajno zabavnim likovima.
Možda se bezizlaz čovjeka iz ovih krajeva, njegova jadna nemogućnost da dosegne ljudsku potpunost i pojedinačnost, da se dovrši kao ljudsko biće i, zahvaljujući tome, odluči i učini nešto u svoje ime, možda se, kažem, ta beznadežna uronjenost ovdašnjeg čovjeka u ovdašnje magle i kolektivitete ni učemu ne pokazuje tako ogoljeno i tako bolno očigledno kao u njegovoj omiljenoj zabavi koja je, naravno, mnogo više od zabave jer njome izražava svoju najdublju radost izražavajući tako i stvarno stanje svoje duhovnosti. Ta porazna slika ovdašnjega ljudskog bezizlaza je takozvano narodno kolo.
Dževad Karahasan

Izvor: https://www.knjiga.ba/sahrijarov-prsten-k7560.html

Kada Martin Dedijer odluči dokrajčiti svijet porodice Dedijer, svijet koji je svojim životom i smrću omeđio njegov otac moreplovac Maksim, čiji je život završio na dnu Crnoga mora u brodolomu trgovačkog broda Bianca Stella, učinit će to bezuvjetno i zauvijek viseći s crnogorice u blizini grada u kojem je odrastao. Niti užeta na kojem visi odmotat će i zlehudu sudbu familije Dedijer od praoca Toda i njegove sestre Natalije, preko oca mu Maksima i majke Marije do najskrivenije obiteljske tajne.

Zgusnut, bez prekida, bez dijaloga, u jednom poglavlju, majstorski ispisan, minuciozno stvoren, ,,Calypso'' je tour de force Ognjena Spahića. Njegov Martin amblemski je junak posttranzicije, on je Telemah koji prateći sjeme svoga oca luta od stana u kojem odrasta do odavno napuštenog planinskog sela koje čuva tek prazan grob s Maksimovim imenom. U svojim traženjima on svakoga puta dolazi do središta labirinta, ali njegova nit tek je nit užeta. Tragedija porodice Dedijer klasična je i vječna, ona je zapetljana u neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti, vječne borbe erosa i thanatosa, u kojoj ni nimfa Calypso ni legendarni istoimeni brod oceanografa Cousteaua ne mogu biti oslobađajući jer špilja u kojoj počiva obitelj Dedijer tamna je i mrtva kao dno Crnoga mora.

Izvor: https://www.makart.rs/kn…/knjiga-calypso-ognjen-spahic-19578

U Osnovnoj školi "Narodni heroj Savo Ilić" u Dobroti 8. maja 2020. godine održano je školsko online takmičenje u recitovanju pod sloganom ,,Pjesmom bojimo svijet”. Učesnici su se potrudili da pažljivo odabranim stihovima  zakoračimo u jedan šarenolik, maštovit dječiji svijet.

Stručni žiri ovog online takmičenja u recitovanju predstavljale su:
1. Profesorica razredne nastave Biljana Borozan (JU OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić”);
2. Profesorica srpskog jezika i književnosti Milena Kelemen (JU OŠ ,,Veljko Drobnjaković”, Risan);
3. Predsjednica žirija, Jelena Vukasović, profesorica srpskog jezika i književnosti, bibliotekarska savjetnica (Gradska biblioteka Kotor).
Recitatori su se predstavili pjesmama po slobodnom izboru, koje su govorili napamet i u trajanju ne duže od četiri minuta.

Kriterijumi po kojima je žiri ocjenjivao kandidate su sljedeći:
1. Izbor pjesme (primjerenost uzrastu i polu);
2. Pravilna akcentuacija i dikcija;
3. Prirodnost, izražajnost i sugestivnost recitovanja.

Nakon odslušanih recitacija, žiri je donio sljedeću odluku:

I ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Nataša Vukašinović, III2, ,,Djeca mogu da polete”, Ljubivoje Ršumović
Mentorka: profesorica razredne nastave Milica Živić
2. mjesto Una Gluhović, II1, ,,Klovn lutalica”, Jadranka Čunčić – Bandov
Mentorka: nastavnica razredne nastave Vesna Popović
3. mjesto Jana Baštrica, II2, ,,Moj je tata kapetan”, Rajko Joličić
Mentorka: profesorica razredne nastave Snežana Nedović

II ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Irina Maliković, IV1, ,,Šta sam ja tvoje, bako?”, Laura Bilafer
Mentorka: profesorica razredne nastave Tanja Roganović
2. mjesto Vjera Radulović, VI1, ,,Maskenbal”, Dejan Aleksić
Mentorka: prosesorica CSBH jezika i književnosti Maja Grgurović
3. mjesto Viktor Đurđević, VI2, ,,Čudesni svitac, Dobrica Erić
Mentorka: profesorica CSBH jezika i knjižecvnosti Angela Dabetić

III ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Elena Simović, VII2, ,,Pubertetska zbrka”, Elizabeta Georgijevna
Mentorka: profesorica CSBH jezika i književnosti Angela Dabetić
2. mjesto Jana Nikolić, VII1, ,,Šipak ili nar”, Vitomir Nikolić
Mentora: profesorica CSBH jezika i književnosti Maja Grgurović
3. mjesto Vasilije Mijanović, VII3, ,,Ždrali putuju”, Branko Ćopić
Mentorka: profesorica CSBH jezika i književnosti Angela Dabetić

Polaznica Trećeg ciklusa edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru’' Lidija Vičić iz JU O.Š. 'Njegoš' Kotor, odjeljenje III/1, pripremila je za našu virtuelnu izložbu radove u svrhu obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih nacija.
Dan kineskog jezika Ujedinjenih Nacija-20. april, dan kada se slavi lik zvaničnika Cangjie iz perioda Žutog cara za kojeg se vezuje legenda o nastanku kineskog pisma.
Kineski je uspostavljen kao jedan od službenih jezika Ujedinjenih nacija 1946. Godine 1973. Generalna skupština je uključila kineski kao radni jezik, a nakon toga i Savjet bezbjednosti 1974. Sve više kancelarija i zaposlenih u UN koriste kineski jezik u svakodnevnom radu. UN i pridružene organizacije održavaju događaje koji na Dan kineskog jezika prikazuju njegovu ljepotu i bogatu kulturnu istoriju. Radionice i seminari predstavljaju istaknute kineske autore, pjesnike i kaligrafe. Koncerti kineske muzike, nastupi borilačkih vještina i izložbe kaligrafije održavaju se širom svijeta.
U okviru edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' radili smo na građenju osnove za nastavak izučavanja kineskog jezika kod osnovaca kao drugog stranog jezika i kultivisanje zainteresovanosti za izučavanjem ovog jezika, otkrivajući pritom kinesku kulturu

Polaznica kreativno-edukativne radionice ,,Kineski kroz igru’' Andrea Obradović iz JU O.Š. ,,Njegoš'’ Kotor, odjeljenje I/1, za vrijeme kućne izolacije potrudila se da nas upozna sa osnovnim pozdravima u kineskom jeziku, kineskim karakterima pomoću kojih se ove riječi zapisuju uz objašnjenje upotrebe tonova u ovom jeziku.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, koja je uz Udruženje za promociju sinologije Kotor jedan od organizatora radionice ,,Kineski kroz igru’’, kao i sve biblioteke u Crnoj Gori u datim okolnostima je programe realizovala preko svoje FB stranice, web sajta i instagrama Kulturnog centra. S obzirom na to da u periodu poštovanja kućne izolacije nismo imali mogućnost da se sastajemo na uobičajen način, za kraj ove školske godine pripremili smo virtuelnu izložbu radova i izvedbi polaznika edukativno-kreativne radionice ,,Kineski kroz igru’’.Radionice je osmislila predsjednica NVO ,,Udruženje za promociju sinologije Kotor'' dr Jelena Stjepčević, a vodi ih uz asistenciju bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo.
U narednim sedmicama, naši polaznici iskazaće svoju kreativnost radovima na različite teme, počev od obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih Nacija, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Festivala zmajevih brodova kao i na ostale teme u vezi sa kineskim jezikom i kulturom. U videu naše Andree u ulozi učiteljice kineskog jezika uživajte na fb stranici Gradske biblioteke i instagram profilu Kulturnog centra.