Radionica i predstavljanje romana autorke Biljane Kordić održani su u srijedu 22. aprila u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“, povodom Dana planete Zemlje, koji se širom svijeta obilježava sa ciljem podizanja svijesti o značaju očuvanja prirodnih resursa i dostignućima ekološkog pokreta.
Autorka je kroz interaktivni program sa učenicima govorila o štetnosti psihoaktivnih supstanci i značaju izbora zdravih stilova života, ističući da se problem narkomanije sve češće javlja kod mlađih uzrasta.
U okviru programa promovisala je i svoj roman „Družina iz predgrađa i gradske nemani“, kao i prethodna izdanja, kroz koja obrađuje društvene probleme i šalje važne poruke mladima.
Radionici su prisustvovali učenici osnovnih škola „Veljko Drobnjaković“ i „Narodni heroj Savo Ilić".

Opštinsko takmičenje u recitovanju, u organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice, održano je 23. marta 2026. godine u Kinu “Boka” povodom obilježavanja Svjetskog dana poezije 21. marta.

Takmičenje se odvijalo za osnovne škole u dvije kategorije: I kategorija od 1. do 5. razreda, II kategorija od 6. do 9. razreda; za srednje škole III kategorija.

Nagrađeni u drugoj kategoriji su:

1. Hana Vukasović (IX razred OŠ "Narodni heroj Savo Ilić)
2. Sofija Parapid (VI razred OŠ "Njegoš")
3. Una Marija Kokot (IX razred OŠ "Veljko Drobnjaković" Risan)

Učestvovali su:

Aleksandar Stijepović i Una Marija Kokot iz OŠ "Veljko Drobnjaković", Risan, Sara Babić i Hana Vukasović iz OŠ "Narodni heroj Savo Ilić", Dobrota, Sofija Parapid i Mila Punošević iz OŠ "Njegoš", Benovo, Dunja Dabić i Katarina Gorjanac iz OŠ "Ivo Visin", Zoe Nikolić i Marija Boričić iz OŠ "Nikola Đurković", Radanovići.

Treća kategorija (srednje škole):

U Srednjoj pomorskoj školi u Kotoru organizovano je predavanje posvećeno značaju knjige, bibliotekarstva i savremenih informacionih sistema u obrazovanju. UNESCO je 1995. godine proglasio Svjetski dan knjige i autorskih prava s ciljem promocije kulture čitanja, očuvanja književne baštine i poštovanja autorskih prava.
Predavanje je održano 21. aprila u 12 časova, a učenici su imali priliku da čuju više o istoriji bibliotekarstva u Boki Kotorskoj, kao i o praktičnoj upotrebi COBISS elektronskog kataloga.
O istoriji bibliotkarstva u Boki Kotorskoj govorila je Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, dok je Nataša Gobović, rukovoditeljka Biblioteke Pomorskog fakulteta, predstavila učenicima E-katalog COBISS. Predavanje je realizovano na poziv profesorice CSBH jezika Lidije Vojinović.
Cilj ovog edukativnog susreta je da se učenicima približi značaj biblioteka kao čuvara kulturne baštine, ali i da se ukaže na savremene načine pretraživanja i korišćenja bibliotečkih fondova putem digitalnih alata.

Izložbu "Ex voto Danilu Kišu (1935—1989)" u petak, 20. februara posjetili su članovi Kluba prijatelja umjetnosti Gimnazije Kotor (II raz. Filoške gimnazije i I raz. Gimnazije) sa prof. Ljiljanom Odžom.

U organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi, 12. februara 2026. godine, izložbu "Ex voto Danilu Kišu (1935—1989)" posjetili su učenici Srednje škole "Ivan Goran Kovačić" Herceg Novi, u pratnji školske bibliotekarke Marice Lučić i bibliotekarki Gradske biblioteke HN — Jelene Đonović, Ivane Jovanović i Anastasije Orović.
Zahvaljujemo gostima što su po kišovitom kotorskom danu pokazali veliko interesovanje za Kiša i književnost. Nije sve tmurno, tu je lijepa književnost.
Podsjećamo izložba je otvorena do kraja februara 2026. godine.

Učenici 4-2 odjeljenja Gimnazije Kotor sa prof. Ljiljanom Čolan, tri učenice 3. razreda Filološke gimnazije i dvije učenice 1-2 razreda Gimnazije u ponedjeljak 9. februara posjetili su izložbu „Ex voto Danilu Kišu (1935–1989)“ u Staklenoj galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“. Nakon razgledanja i upoznavanja sa izložbom učenici su sa prof. Čolan realizovali javni čas „Svijet je knjiga“ (analiza Kišove „Enciklopedije mrtvih“). Čas je snimio Dušan Vuleković a video zapisi će se naći u filmu o 160 godina kotorske Gimnazije.
Podsjećamo izložba je otvorena do kraja februara 2026. godine.

Dragana Mladenović je u 13 sati u Čitaonici Gradske biblioteke osnovcima kotorskih škola predstavila svoje romane "Sve sto (ni)sam zelela", "Sve sto (ni)sam ocekivala" i "Sve sto (ni)sam promenila". Inspirativan razgovor sa književnicom vodile su učenice devetog razreda OŠ "Narodni heroj Savo Ilić" Joana Kažić i Hana Vukasović. Kroz razgovor smo saznali kako autorka pronalazi teme za svoje romane i zašto se njima obraća baš tinejdžerima. Otkrila nam je da smatra da ne postaje tabu teme za tinejdžere te je u svojim tinejdž romanima o Nini Kovač i Maksimu Maksimoviću pisala kako se mladi snalaze u problematičnim situacijama, kako se suočavaju sa krizom, ali se i dotakla ekoloških problema u svijetu. Druženje smo završili čitanjem odlomka iz još neobjavljenog romana.
Program je realizovan u skladu sa Lokalnim akcionim planom za mlade Opstine Kotor za period 2025-2026. godine.

Povodom Dana opštine Kotor JU Kulturni centar ,,Nikole Đurković’ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji s Gimnazijom Kotor organizovali su 28. 11. 2025 godine promociju knjige Nikole Aleksića ,, Moj dida – posljednji nacistički logoraš’’ u amfiteatru Gimnazije. Razgovor s autorom je vodila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo. Promociji su prisustvovali učenici Gimanazije Kotor u organizaciji profesora Miroslava Kilibarde i bibliotekarke Svetlane Kikanović, kao i učenici IX razreda OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić’’ uz pratnju direktorice Vesne Ivanović.
,,Ove godine obilježava se osamdeseta godišnjica od završetka Drugog svjetskog rata, najrazornijeg sukoba u istoriji čovječanstva, a kako se na Balkanu, Evropi i većem dijelu svijeta dešavaju različite manifestacije (neo)fašizma, smatrali smo da je dragocjeno ispričati ovu priču koja oslikava sav užas i strahote koje fašističke ideologije proizvode’’, istakla je Bajo.
,,Moj dida − posljednji nacistički logoraš" donosi nevjerovatnu priču o Tomislavu Eraku, posljednjem preživjelom hrvatskom logorašu nacističkih logora smrti. Aleksić navodi da kada je pisao knjigu ,,dida je u tom trenutku imao 97 godina i priča je toliko nevjerovatna i ispada na kraju da je zapisana u posljednjem trenutku”. Knjiga ima dokumentarističku vrijednost jer, kako autor ističe: ,,Njemci koji su se suočili sa svojim zločinima imaju fondacije u Dachau i Buchenwaldu koje su jako dobro finansirane, ja im se obratim i kažem ko sam i zašto tražim određene podatke. Potom sam dobio dokumenta iz Buchenwalda, gdje je moj djed boravio skoro dvije godine i iz logora Dachau gdje je boravio neko vrijeme. To je ovom mom istraživanju istorijski dalo težinu i potkrijepilo djedine riječi.” Na kraju je zaključio da, i pored svih stradanja koje je preživio, ,,dida’’ nije mrzio nikoga i da je proživio dug i ispunjen život.

Knjiga je prevedena na engleski i italijanski jezik, a promovisana je u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji.
Nikola Aleksić rođen je u Splitu. Završio je Pravni fakultet. Uz redovni posao međunarodne saradnje u gradskoj upravi Grada Splita, više od dvadeset godina radi kao stručni turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju te kao turistički voditelj po Hrvatskoj i Evropi. Zadnjih desetak godina od uspostavljanja tečaja za vodiče predaje na Visokoj školi ,,Aspira'' u Splitu. Autorski se aktivno bavi muzikom u hard rock/metal bendu. Autor je tri romana : ,,Legionari’’ ,,Djeca utemeljitelja’’ i ,,Djeca carstva’’, kao i ,,Priručnika za operativno-tehničke poslove za turističke vodiče’’.