Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor / Gradskom bibliotekom i čitaonicom pokrenuo je ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 − posljedice i oporavak nakon Covida - 19".
Treća tribina na temu: „Preduzetništvo na pauzi“ održana je danas u Crkvi Svetoga Pavla sa početkom u 11 sati. Učesnici su bili: Tamara Lompar, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, Krsto Dončić, vlasnik Kotorske suvenirnice, iz ugostiteljstva Dušan Samardžić i Tomislav Žegura, turistički vodič. Moderatorka tribine bila je Ana Nives Radović, direktorica TO Kotor.
Na samom početku prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor. Ona je kazala da je navedeni ciklus tribina osmišljen sa željom, ciljem i idejom da razmislimo dobro o našoj budućnosti, te da je sada pravo vrijeme da promislimo da li radimo dobro i ispravno i koji su načini da se oporavimo od ove pošasti koja nas je zadesila. Sekretarka je takođe napomenula da je Opština Kotor naklonjena našim ljudima, ljudima koji stvaraju i privređuju, te da je ideja da skupa pronađu rješenja kako prevazići trenutnu krizu izazvanu Covidom-19. Takođe je navela da će nakon što se održe sve planirane tribine iz ovog ciklusa, biti objavljena jedna brošura koja će predstavljati pisani trag svih ideja, sugestija i zamisli iznijetih na navedenim skupovima.
Nakon njenog uvodnog obraćanja, prisutne je pozdravila i moderatorka tribine Ana Nives Radović, direktorica TO Kotor. Zamolila je prisutne da se što više uključe pitanjima i komentarima i da doprinesu današnjoj tribini. Ona je predstavila današnje govornike, a zatim je dala riječ sekretarki Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Tamari Lompar.
Gospođa Lompar je izrazila zadovoljstvo organizovanjem jedne ovakve tribine i kazala da je upravo ovo način da svi skupa dođemo do što boljih rješenja. Ona je započela izlaganje sa podacima o registrovanim privrednim subjektima u Opštini Kotor za 2019. godinu. Po podacima dobijenim od strane Poreske uprave, aktivnih poslovnih subjekata ima 1349, više od 98% jesu mala preduzeća. Takođe više od 99% su privatna preduzeća. Kada su u pitanju sektori, najviše je preduzeća u sektoru trgovine, usluga i smještaja, građevinarstva i nekretnina. Samostalnih djelatnika, preduzetnika koji su poreski obveznici kao što su advokati, notari, zdravstveni radnici, taksisti i pružaoci nekih zanatskih usluga jeste 346. Ona je navela da je Opština Kotor već u dva navrata donijela set mjera za pomoć preduzetnicima u Kotoru, a da će se treći set mjera donijeti na sljedećem skupštinskom zasjedanju u utorak 28.07.2020. godine. “Moram da kažem da je jako važno da javni sektor i privatni sektor sarađuju, te da su vrata našeg sekretarijata uvijek otvorena da podržimo bilo koju kvalitetnu inicijativu, što možemo potvrditi i proteklim periodom od godinu dana gdje smo ostvarili značajnu saradnju sa kotorskim preduzetnicima”, navela je sekretarka Lompar.
Nakon njenog izlaganja, riječ je data ugostitelju Dušanu Samardžiću, koji se ugostiteljstvom bavi već 30-ak godina. Izrazio je veliko zadovoljstvo što je pozvan na današnju tribinu da iznese probleme sa kojim se suočavaju ugostitelji tokom trajanja epidemije Covid-19. Kako je kazao, ugostiteljima Kotora je otvaranje granica u junu i prva tribina organizovana u ovom ciklusu dala nadu da će se ostvariti makar 50% uspjeha u odnosu na prošlu sezonu, kojim bi se zatvorili “repovi” od prošle zime i započela priprema za novu sezonu. Ipak njihovo trenutno poslovanje je na nekih 20/25%, a u restoranima koji su dominantniji, situacija je još dramatičnija. On je takođe naveo da je najveći problem radna snaga, jer ugostiteljski objekti nisu otpustili kuvare, pomoćne radnike, koji su im neophodni ukoliko bude ostvaren makar dio sezone, ali ukoliko do toga ne dođe, neizvjesno je na koji način će im biti plaćeno, jer prihoda nema. U razgovoru je takođe naveo da ugostitelji žele da dobiju kredit od Investicionog razvojnog fonda, a da bi to dobili smatraju da im je neophodna garancija od strane Opštine Kotor.
Krsto Dončić, vlasnik Kotorske suvenirnice, takođe je zahvalio organizatorima na pozivu, a zatim se osvrnuo na posljedice same krize. On je naveo da je najveći problem što se suvenirnice ne prepoznaju kao sektor turizma, već kao sektor trgovine, te da su im na taj način uskraćeni paketi mjera koji dobija grana turizma. On je citirao Državnog sekretara MORT-a Damira Davidovića, koji je rekao da će Kotor biti najteže pogođen korona krizom, jer će ostati bez 650.000 turista koji su dolazili kruzerima i oko 500.000 izletnika koji su dolazili autobusima. Takođe je kazao da suvenirnice ne mogu računati na domaće goste, a inostranih gostiju je vrlo malo. “Naša firma koja posjeduje sedam suvenirnica, trenutno drži otvorene dvije, koje ostvaruju promet 97% manji nego prošle godine u istom periodu. Nedavno sam potpisao sedamdeset pet obrazaca M4 za prošlu godinu, što znači da smo imali toliko zaposlenih, a sada ih nemamo ni 20 i to je posljedica ove krize. Na republičkom nivou pokušava se naći model kako da se suvenirnice razvrstaju od ostalih trgovina”, kazao je gospodin Dončić. On je takođe naveo da je lokalna uprava imala itekako sluha i da je uvažila predloge pet suvenirnica koje su se obratile Opštini Kotor pisanim putem sa konkretnim predlozima. Njihovi predlozi su ušli u prvi i drugi paket mjera pomoći Opštine, a nada se da će se usvojiti i treći paket mjera na skupštinskom zasjedanju zakazanom za utorak 28. jula.
Posljednji učesnik današnje tribine bio je Tomislav Žegura, koji je govorio o situaciji izazvanom Covidom-19 iz ugla turističkog vodiča. “Razmišljao sam sve ovo vrijeme o situaciji i šta će se desiti kad sve ovo prođe, jer mnoge stvari ne zavise od nas. Moram da kažem da mi se sviđa naziv tribine “Preduzetništvo na pauzi” jer i ja ovu trenutnu situaciju u turizmu upravo tako doživljavam”, rekao je gospodin Žegura. Kako je naveo u njegovom slučaju sezona je trajala od početka marta do kraja novembra, a posljednjih pet godina 20% njegovih gostiju nisu bili turisti sa kruzera i izletnički turisti, već turisti koji su ostajali po 7 i više dana. On smatra da nam je navedena situacija dala vrijeme da razmislimo kakav turizam mi zapravo želimo i što moramo da promijenimo i poboljšamo.
Nakon završenog izlaganja svih učesnika, započela je diskusija a prisutni su davali svoje ideje i sugestije kako najbolje prevazići krizu uzrokovanu korona virusom. U diskusiji su učestvovali: muzičar Petar Bukilica, Slavenko Šućur, vlasnik Hostela “Old Town”, Nenad Đuričković, vlasnik Kafe bara “Cesare”, predstavnica Agencije “Alegra” iz Bara Lorena Kapetanović, gospodin Branko Krivokapić, Kotoranin koji živi dugi niz godina u inostranstvu...
Sljedeća tribina u okviru ciklusa “Kotor 2020 − posljedice i oporavak nakon Covida-19” održaće se u avgustu mjesecu na temu ,,Mentalno zdravlje – prioritet”.

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor / Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 − posljedice i oporavak nakon Covida - 19".
Treća tribina na temu: „Preduzetništvo na pauzi“ održaće se u petak 24. jula u Crkvi Svetoga Pavla sa početkom u 11 sati. Učesnici su: Tamara Lompar, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, Krsto Dončić, vlasnik Kotorske suvenirnice, iz ugostiteljstva Dušan Samardžić i Tomislav Žegura, turistički vodič. Moderatorka tribine je Ana Nives Radović, direktorica TO Kotor.
Prva tribina održana je na terasi Pomorskog muzeja u petak 19. juna a učestvovali su: predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović, dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević i član odbora direktora Luke Kotor Ljubomir Radović.
U petak 3. jula na istom mjestu, terasi Pomorskog muzeja u Kotoru, održana je druga tribina na temu: ,,Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost". Učešće su uzeli: arhitektice Vlasta Mandić i Aleksandra Kapetanović i arhitekte Ilija Lalošević i Aleksandar Dender. Moderatorka je oba puta bila bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.
Cilj tribina jeste osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije, kao i iznalaženje načina da se prevaziđu posljedice u svim oblastima društvenog života i stvaranja. U desetominutnim izlaganjima na interesantne teme iz različitih sfera (ekonomije, kulture, preduzetništva, turizma, obrazovanja, sporta...) učestvuju ugledni i kompetentni građani Kotora − predstavnici ustanova, organizacija, festivala, NVO sektora... Kako je kazala sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor Marina Dulović, koja je inicirala cijeli projekat: ,Ovo je prilika da zastanemo, oslušnemo potrebe grada i naših sugrađana i dobro razmislimo o našoj budućnosti i ne dozvolimo stihijske promjene koje su se dešavale prethodnih godina…”, istakavši da je, upravo, cilj tribina uključivanje što više građana, te zajedničkim promišljanjem prevazilaženje situacije izazvane pandemijom.

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor - Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida19".

Druga tribina na temu: ,,Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost"održaće se 3. jula (petak) u 11 sati na terasi Pomorskog muzeja. Učešće će uzeti arhitektice Vlasta Mandić i Aleksandra Kapetanović i arhitekte Ilija Lalošević i Aleksandar Dender. Moderatorka će biti bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.
Cilj projekta je osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije i saniranje posljedica u svim oblastima društvenog života i stvaranja. Planirano je da u desetominutnim izlaganjima na interesantne teme iz različitih sfera uzmu učešće ugledni i kompetentni građani Kotora − predstavnici ustanova, organizacija, festivala, NVO sektora. Razgovaraće se na temu ekonomije, kulture, sporta, preduzetništva, turizma, obrazovanja...

Vjerujemo da će nakon održavanja nastave preko interneta, aplikacija za video konferencije, nemogućnosti odlaska na posao za veći broj zaposlenih, totalnog prekida kulturnih i sportskih aktivnosti i programa uživo, ovaj projekat biti svojevrsna novina u Kotorskom kulturnom ljetu koje je na samom početku. Cilj je da uključimo što više naših građana, promišljamo kako i što treba učiniti da zajedno izađemo što bezbolnije iz krize i problema u kojim se našao cijeli svijet, a koji nijesu zaobišli ni Kotor.

Milica Popović, Marija Sarap i Marija Starčević iz Kulturnog centra "Nikola Đurković" Kotor prisustvovale su radionici na temu „Valorizacija kulturnih i kreativnih resursa Crne Gore“, koja je održana 23.06.2020.g u Ministarstvu kulture, u okviru implementacije projekta „Prekogranična razmjena za razvoj kulturnih i kreativnih industrija“ (Cross-border exchange for the development of Cultural and Creative industries – 3C).

Događaj je organizovan u saradnji Ministarstva kulture Crne Gore, kao vodećeg partnera na projektu, sa Institutom za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER), a osnovni cilj je bila identifikacija ključnih kulturnih i kreativnih resursa, kao i mogućnosti za njihovu valorizaciju i potencijalne inicijative za prekograničnu saradnju.

Učesnici radionice (predstavnici ustanova kulture, nevladinih organizacija, privrednih društava, kao i samostalni umjetnici i profesionalci u kulturi) bili su u prilici da prepoznaju i predlože resurse za koje procjenjuju da imaju značajan potencijal za razvoj i na osnovu toga identifikuju potencijalne projekte koji bi imali i prekograničnu dimenziju.

Zaključak radionice je da postoji ogroman spektar potencijalnih razvojnih oblasti u domenu kulturnih i kreativnih industrija koje mogu biti realizovane u saradnji sa partnerima iz Albanije i Italije.

Na događaju su predstavljeni rezultati mapiranja kulturnih i kreativnih subjekata u Crnoj Gori koje je IPER sproveo u cilju uspostavljanja osnove za saradnju kulturnih i kreativnih institucija programskog područja razvijanjem prekogranične mreže.

Projekat 3C podržan je u okviru prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a ima za cilj unapređenje saradnje relevantnih aktera u programskom području, kroz uspostavljanje inovativnih kulturnih i kreativnih centara sa rezidencijalnim umjetničkim programima i formiranje zajedničkih prekograničnih mreža saradnje.

Projekat će doprinijeti povezivanju sektora kulture u projektnim teritorijama i to kroz razmjenu informacija, znanja, iskustava i kreativnih potencijala. Rezultati projekta odnose se na uspostavljanje rezidencijalnih umjetničkih programa, otvaranje tri multifunkcionalna kulturna centra u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji i uspostavljanje regionalne mreže preduzetnika u kulturi, sa ciljem razvoja kreativnih industrija.

Pored Ministarstva kulture koje je glavni partner u realizaciji projekta, projektni partneri su Ministarstvo ekonomije Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Institut za zaštitu spomenika kulture „Gani Strazimiri” iz Albanije, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj iz Italije, Regija Molize i Fondacija kulture iz Molize (Italija). Pridruženi partneri su Nacionalni centar za kinematografiju iz Albanije i Fondacija Gramsci, Pulja, Italija.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/ Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 24. juna u Atrijumu Kulturnog je organizovao promociju romana „Ministar“ autora Stefana Boškovića za koji je autor dobio Evropsku nagrada za književnost za 2020. godinu. Sa autorom je razgovarao Aleksandar Radunović Popaj. Publiku je pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević.
Bošković piše filmski brzo i literarno studiozno, elementi političkog trilera, noira, psihodelije i melanholije čovjeka i društva u tranziciji organski a nepredvidljivo rastu jedno iz drugoga pa se svako malo čitatalac može zapitati ko je ovdje lud: Ministar, društvo ili on sam. Na tako teška pitanja nema lakih odgovora, pa kolikogod ova knjiga bila opčinjavajuća, njezin je efekt secirajući i otrežnjujući: i čovjek i društvo se otkrivaju u svoj svojoj bijedi i raskoši, u neskladu i težnji da se dosegne žuđena normalnost i mir. (Kruno Lokotar)
Autor je objasnio kako je gradio lik Valentina Kovačevića: „Na početku je prikazan kao proračunat, tipičan, malo ljigav i malo šarmantan lik. Kroz tih devet dana, koliko traje njegov život u romanu, pritisci se samo pojačavaju i sve te stvari koje je on tokom godina pažljivo planirao o svojoj budućnosti, odjednom počinju da se raspadaju kao i njegov privatan život i odnos sa svim ljudima. On jednostavno gubi ministarsko tlo i vraća se tamo gdje zavšava roman - u njegovo prirodno stanje.''
Radunović lik Valentina Kovačevića zapravo vidi kao antiheroja savremene Crne Gore, naglašavajući da je intencija autora ,, bila da prikaže patnju jednog čovjeka za kojeg je potpuno nebitno to što je ministar. Imao je sticaj nesretnih okolnosti, iz jednog lijepog života u vladajućoj klasi, planova koje je imao za svoj život desio se sunovrat zbog toga što je učestvovao u jednom performansu i ubio umjetnicu koja ga je pozvala da učestvuje. Pokazatelj je da nije bitno ko ste, gdje i na kojoj poziciji, te da vam se život survava u provaliju kao bilo kojem drugom čovjeku’’.