Bibliotekarke i knjižničarke Gradske biblioteke i čitaonice Kotor posjetile su 30. 09. 2021. godine jubilarni 15. Međunarodni Sajam knjiga sajam knjiga u Podgorici i upoznale se sa najaktuelnijim naslovima u izdavačkoj produkciji zemlje i regiona. Ovogodišnji sajam knjiga, okupio je brojne domaće i inostrane izlagače. Zemlja gost sajma ove godine je Bosna i Hercegovina. Poseban segment ovogodišnjeg sajma je predstavljanje osnovnih i srednjih škola i njihovih aktivnosti.

Očekujte uskoro najnovije naslove u Vašoj biblioteci!

Zagrebačko knjižničarsko društvo oragnizovalo je u petak, 17. septembra2021. godine okrugli sto ,,Futur drugi’’ s temom uloge stručnog bibliotekarskog društva

Na okruglom stolu se kroz tri tematska bloka razgovaralo o radu regionalnih i nacionalnih biblioterkarskih društava, u Hrvatskoj i inostranstvu, te njihovom prilagođavanju u vrijeme pandemije. Bibliotekari iz Hrvatske, Evrope i svijeta iznijeli su primjere rada bibliotekarskih društava u virtualnom svijetu, iskustvu regionalnih bibliotekarskih društava u korištenju sredstava iz različitih fondova, te uključenosti mladih bibliotekara u strukovnim društvima, kao i mogućnostima koje im bibliotekarska društva pružaju.

U prviom tematskom bloku učestvovali su Bogdan Trifunović, predsjednik Bibliotekarskog drustva Srbije, Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore i Ana Zdravje, predsjednica Društva bibliotekarjev Ljubljana. Oni su predstavili svoja bibliotekarska društva i razgovarali o njihovim iskustvima u virtuelnom svijetu. Panel je moderirala Alka Stropnik, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva. Paneliste i učesnike je pozdravila i poželjela uspješan rad Barbara Lison, predsednica IFLE ( Međunarodne federacije bibliotečkih udruženja), navodi se u saopštenju koje potpisuje Jasmina Bajo, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica je u četvrtak 9. septembra u prepunom Atrijumu Kulturnog centra organizovao promociju knjige „Kotor moje mladosti“ autora Branka Janjalije, inženjera u penziji, jedanog od osnivača klape ,,Bokeljski mornari’’.
Prof. dr Gracijela Čulić je zapisala: ,,Naš Banjo ili ,,mali Janjalija“, koji je u međuvremenu do ove promocije, porastao do vrijednog i dobronamjernog hroničara svog grada sa ljubavlju je opisao mediteransku, civilizacijsku i građansku matricu Kotora i njenu neprolaznost u vremenu… Nekadašnji životi, izgubljene ljubavi, surove samoće, posložio je Branko u galeriji neprolaznog grada da bi nastavili da živie u vremenu koje više nije njihovo, u svojoj surovoj tihoj napuštenosti. Druga strana Brankovog kotorskog spomenara su duga i iskrena prijateljstva koju je sam grad i život u njemu stvarao kao neprolaznu radost… Naslovnu sintagmu ove knjige prožimaju dvije znakovite riječi ,,Kotor“ i ,,mladost“. Jedna i druga asociraju na kontinuitet, na duhovne sadržaje grada, na njihove metamorfoze, na malog običnog čovjeka u procijepu povijesti i stradanja, tjeskobe i slobode’’.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović je istakla da su dirljiva Brankova sjećanja na Kotor njegove mladosti, kao uostalom i sva sjećanja, ali Banjova su posebna zbog rijetke neposrednosti i iskrenosti i ogromne količine ljubavi prema ljudima i događanjima. Ova neposrednost, iskrenost i ljubav izbija iz svake Banjove rečenice i bez alegorije, uvijaja i kitnjastih fraza u tekstu se stvara jasna, proživljena, opipljiva slika ljudi i događanja, „čudesnog“ Kotora Brankove mladosti… Branku moramo biti zahvalni, zato što nas vratio u jedno davno, prošlo vrijeme, Kotor njegove mladosti i mladosti svih onih koji su i dalje duhom mladi. Ostavio nam je još uvijek živa lica, kuće, predjele, institucije, običaje, ostavio nam je Kotor, kojeg se čvrsto držimo, koji nas nadahnjuje, bodri, štiti, daje nam snage da krenemo dalje. U Kotoru Brankove mladosti živjelo se lijepo od bokuna ljubavi i dobre muzike i to je bilo dovoljno. Prisjetimo se tih davnih dana čežnijivo i sa sjetom i prošetajmo još jedan đir po našem drevnom gradu praćeni zvukom Banjove klapske pjesme, raznježeni njegovom dirljivom pričom.
Autor se na kraju zahvalio svima i naglasio da se pokušao prisjetiti svog djetinstava i mladosti na Šuranju i ostaviti svjedočanstvo o ,,dobrim, starim’’ vremenima.
Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo, a muzičkom dijelu programa nastupili su Dragana Bokan i Nikola Otašević na gitari.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra, JU Kulturni centar,,Nikola Đurković" Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica poklanja građankama i građanima Kotora besplatno učlanjenje u Gradsku biblioteku i čitaonicu.
Međunarodni dan pismenosti (International Literacy Day) UNESCO-ova je inicijativa. Obilježava se 8. Septembra, a UNESCO je počeo s obilježavanjem 1966. godine. Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom niovu, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.