Povodom Dana opštine Kotor, 12. novembra u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Kotor održana je radionica pod nazivom "Tajne kotorskih đardina" za učenike 8. i 9. razreda OŠ "Njegoš" i "Narodni heroj Savo Ilić" kroz saradnju nastavnica Angele Dabetić, Tatjane Krstićević i bibliotekarske savjetnice Jelene Vukasović. Predstavljena je zavičajna zbirka i ukazano na značaj pisanja eseja kao načina da se tradicija održi i sačuva od zaborava. Priče "Pod narančom" i "I cukar je politika" iz zbirke Maša Čekića "Bokeška pjatanca" inspirisale su učenike da kroz grupne radove predstave svoj doživljaj grada kroz crtež, priču ili pjesmu. Jesenja dekoracija na radnim stolovima, požutjelo lišće i korpe sa voćem podstakle su ih da izraze svoju kreativnost i domišljatost. Radionici je prisustvovala Tatjana Kriještorac, sekretarka kulture u Opštini Kotor.
Nakon radionice, učenici su obišli izložbu slika akademskos slikara Branka Mrdaka u Gradskoj galeriji, a zatim i izlozbu "Tragom ćirične knjige" u galeriji "Kulturnog centra "Nikola Đurković" gdje ih je sa izložbom upoznala Stanka Janković Pivljanin, jedna od autorki izložbe.
U okviru programa obilježavanja Dana Opštine Kotor u Staklenoj galeriji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković" 11. 11. 2021. godine otvorena je izložba Utisnuto pamćenje: tragom ćiriličke knjige iz Riznice SPC u Kotoru autora protojereja Nemanje Krivokapića i Stanke Janković Pivljanin u organizaciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković’’ Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice.
Direktor Kulturnog centra ,, Nikola Đurković’’ Kotor Vladimir Bujišić je na početku pozdravio prisutne i rekao da je ova izložba rezultat implementacije projekta koji je sufinansiran iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2020. godinu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta . Koleginicama iz Gradske biblioteke i čitaonice se zahvalio na realizaciji ovog projekta.
Koordinatorka projekta, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo je istakal da je ovo već drugi projekat Gradske biblioteke i čitaonice Kotor koji je podržan od tadašnjeg Ministarstva kulture, a bavi se prezentacijom kulturne baštine Boke i Crne Gore vezane za istoriju pisma i knjige. Nakon objavljivanja publikacije dr Katarine Mitrović o istoriji benediktinskog reda na teritoriji Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije, koji su začetnici pismenosti u našim krajevima, nastavljamo sa promocijom ćiriličke knjige. Zahvalila se na saradnji autorima izložbe protojereju Nemanji Krivokapiću i Stanki Janković Pivljanin, autoru fotografija Stevanu Kordiću, dizajneru Goranu Ratkoviću, ocu Milivoju Bakiću i kolegama.
Otac Milivoj Bakić je podsjetio da je Riznica Srpske pravoslavne crkve u Kotoru osnovana trudom kotorskog paroha Momčila Krivokapića 1971. godine i da posjeduje vrijedne zbirke ikona, bogoslužbenih predmeta i odežda, dio dokumenata iz Arhiva SPC u Kotoru i knjige iz Biblioteke SPC u Kotoru, među kojima se ističe zbirka srbulja i najveći fond Biblioteke-legat prvog bokokotorskog episkopa Gerasima Petranovića. Zahvalio se autorki i organizatorima za uspješnu saradnju.
Koautorka izložbe i autorka kataloga izložbe, Stanka Janković Pivljanin je naglasila da su pratili složene i često zamršene puteve kojima se kretala ćirilička knjiga vezana za prostor današnje Crne Gore i Srbije – od onih ispisanih rukom brižnih i bogobojažljivih monaha na pergamentu i papiru, preko onih štampanih u Veneciji, po manastirima, u Kotoru i od Kotorana, u Moskvi, Sankt Peterburgu, Beču, Lajpcigu, Budimpešti, Novom Sadu, Pančevu, Beogradu, Cetinju..., ali i razvoj jezika - od staroslovenskog do vukovskog, i pisma - od pisane ustavne i poluustavne, do crkvene, građanske i Vukove ćirilice. Ukazali na to kako svaka prikazana knjiga predstavlja semantički bogat kulturni artefakt – mjesto gdje je nastala / štampala se nosi sa sobom složen kontekst u kome se prožimaju društveno-političke okolnosti vezane i za prostor u kojem je nastala i za prostor kojem je namijenjena, kao što, ujedno, tema, sadržaj, jezik i pismo na kome je nastala skrivaju (i otkrivaju) takođe složene i kulturne i političke kodove. Oni se iščitavaju i u statusu koji je knjiga imala u datom društvu – od kultnog i bogoslužbenog predmeta, trgovačkog artikla, sredstva za potvrđivanje i uzdizanje nacionalne svijesti, obrazovnog priručnika... – predstavljajući, ukupnošću svojih značenja, rukom ili presom utisnuto pamćenje – bogato kulturno i duhovno nasljeđe, tradiciju ostavljenu za budućnost.
Posjetioci izložbe su na otvaranju imali priliku da vide izuzetno vrijedne primjerke rukopisnih knjiga iz grbaljskih crkava, onih štampanih u Veneciji do izuzetnih ruskih knjiga, štampanih po nalogu ruskih imperatora ̶ između ostalih Petra Velikog i Katarine Velike, koje su prvi put bile dostupne široj javnosti.
Povodom Dana Opštine Kotor Gradska biblioteka i čitaonica Kotor je organizovala edukativno-kreativnu radionicu "U sjenci stare topole". Sa učenicima I/2 odjeljenja Osnovne škole "Njegoš" i njihovom učiteljicom Danijelom Prevlis i vaspitačicom Vanjom Grgurević družili smo se u čitaonici Gradske biblioteke i razgovarali o stoljetnoj staroj topoli koja je zaštitni znak Pjace od kina i njihovo omiljeno mjesto za igru.
U drugom dijelu radionice djeca su pokazala veliko interesovanje i kreativnost crtajući stablo koje je obilježilo njihovo djetinjstvo i ukrašavala ga opalim lišćem. Fotografije u prilogu najbolje pokazuju kreativnu atmosferu.
Preuzeto sa sajta Radio Kotora
Čitanje knjiga predstavlja jedinstveno, neponovljivo iskustvo. Iako je pod uticajem razvoja tehnologija i digitalnih medija čitanje u opadanju, u periodu prvog talasa pandemije koronavirusa i lockdown-a sve češće smo imali priliku da se družimo sa knjigom.
Bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo za Radio Kotor predložila je naslove za čitanje iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.
Kako navodi, razni su kriterijumi korisnika kotorske biblioteke za izbor naslova za čitanje. Neki od njih su, ističe Bajo, književne nagrade autora.
„Traže se autori i djela koji su dobili značajne književne nagrade u svijetu i regionu: Nobelova nagrada za književnost, Bukerova nagrada, Gonkur nagrada, a od naših NIN-ova nagrada, nagrada Meša Selimović, Vitalova nagrada“ – kaže Bajo.
Mišljenja je da savremena crnogorska književnost ima respektabilne autore čija djela su veoma čitana i u regionu. Bajo podsjeća da je najnoviji roman Ognjena Spahića: ,,Pod oba sunca’’ bio u najužoj konkurenciji za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.
„Preporučujem i njegov pretposljednji roman,, Calypso’’. Tu su i romani Andreja Nikolaidisa: Odlazak i sjajna Mađarska rečenica, Stefana Boškovića Ministar, Nikole Nikolića Sirene za uzbunu, Slavice Perović Beton bluz, upečatljiv roman Mila Masoničića Kraj smjene, romani i poezija Balše Brkovića Mračno igralište, Paranoja u Podgorici, Plaža Imelde Markos.
Opširnije: JASMINA BAJO – PREDLOZI ZA ČITANJE NASLOVA IZ GRADSKE BIBLIOTEKE I ČITAONICE
