"Učimo kineski’’ – poruka je Nikolasa Katharosa, polaznika edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru'' iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić'' Kotor, odjeljenje V/2.

Sa kineskim jezikom koji koristi najveći broj ljudi na svijetu, čiji karakteri predstavljaju jedini živi stari jezik na svijetu, na kreativan i zabavan način upoznavali su se kotorski osnovci tokom tri ciklusa radionica ,,Kineski kroz igru''.
Kinesko pismo je čudo u povijesti ljudske civilizacije i također je vrsta u stara vremena, Kinezi su stvorili likove koji izgledaju kao crteže. Koriste linije za izravno uvođenje stvari. Broj tih likova relativno je mali, ali i dalje služe kao osnova karakternih kineskih likova, od natpisa na životinjskim kostima i kornjačevim oklopu do današnjih dana, sve su linije i oblici Misterija tradicionalnog kineskog slikarstva i slika nalazi se u njenim redovima. Kultni likovi razlikuju se od onih koji se koriste u drugim kulturama. Koriste konačne linije koje omogućavaju pokrivanje i reprezentativnih karakteristika stvari. Tokom prvog ciklusa edukativno-kreativnih radionica,, Kinezima kroz igru ' ' ' u ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ponuđene su različite aktivnosti s jedne strane, od sudionici su zamoljeni da prepoznaju i slikaju grafički dijelovi znaka. S druge strane, skrenuo pažnju na postojeći odnos elemenata u prirodi i postojećih znakova. Pored ovih aktivnosti, odnos drevnih znakova i modernih slova. Sudionici su vježbali vizualno prepoznavanje karaktera, učili prve slobodne kineske likove prateći ispravan raspored pokreta i poštivanjem kvadratnog oblika karaktera i smjera povlačenja linija. Tijekom drugog ciklusa podjednako smo se usredotočili na slovo i govorni jezik, rad s grupama fokusirani na govorenje kineskog jezika uz učenje određenih elemenata pisma uz stvaranje zabavne atmosfere učenja i otkrivanja novog jezika i kulture.

Rad sa motivom kineskog zmaja za našu virtuelnu izložbu pripremila je polaznica edukativno-kreativnih radionica ,,Kineski kroz igru" Kalina Ana Kostadinović iz JU O.Š. "Narodni heroj Savo Ilić" Dobrota, odjeljenje IV/2.
,,Kineski kroz igru" podrazumijeva i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u kineskoj kulturi.
Na jednoj od radionica polaznici su se upoznali sa simbolikom i značajem zmaja. Zmaj je totem sa najvećom magijskom snagom u Kini i predstavlja najzastupljeniji i najpoštovaniji simbol u kineskoj kulturi. Njegov karakter je " 龙 ", koji je piktografski po svojoj prirodi. Njegova složena forma " 龍 " je postala potpuno simbolična, ali je karakter ipak zadržao neke piktografske elemente: lijevi dio je glava zmaja, ” 立 ” su zmajevi rogovi, " 月 " su usta zmaja i desni dio karaktera je tijelo zmaja. Kineski zmaj ima tijelo zmije, glavu svinje, rogove jelena, uši vola, bradu koze, krljušt ribe i kandže orla. Arheolozi vjeruju da ovo pokazuje da se zmaj razvio ,,spajanjem totema'' koji su u osnovi imali zmiju. Simbol je uspjeha, zdavlja, proljeća, moći, energije, prosvjetljenja, odlučnosti, blagonaklonosti,sreće i kao i svake pozitivne promjene.
Brojna arheološka otkrića ukazuju na to da je obožavanje zmajeva preovladavalo u dalekoj prošlosti. Iz stare grobnice u provinciji H’nan (pojednostavljeni karakteri: 河南, pinyin: Hénán) iskopan je zmaj napravljen od školjki star oko 6000 godina, dok je u ruševinama neolitske Hongšan kulture (pojednostavljeni karakteri: 红山文化 ,pinyin: Hóngshān wénhuà)otkriveno mnogo zmajeva od žada. Za razliku od predstave o zmaju kao vatrenom biću, element koji se vezuje za kineskog zmaja je voda. Zmaj kao simbol je na mnogo načina proizvod poljoprivredne civilizacije Kine. Vjerovalo se da zmaj ima moć da izazove vjetar i kišu.
Nakon kraja dinastije Zapadni Han (206.p.n.e. ̶ 24 n.e.) zmaj je postao ekskluzivni simbol moći kineskih careva narednih 2000 godina. Ugravirani i naslikani zmajevi mogu se vidjeti svuda unutar Carske palate u Pekingu odnosno u Zabranjenom gradu (pojednostavljeni karakteri:故宫; pinyin: Gùgōng ). Poznatim Zidovima devet zmajeva (pojednostavljeni karakteri:九龙壁; pinyin: Jiǔ Lóng Bì) koji se obično nalaze u carskim palatama i vrtovima pripada i zid u Zabranjenom gradu koji predstavlja reljef devet vrsta carskih zmajeva sa pet kandži

Još dva rada na temu Dana kineskog jezika Ujedinjenih nacija za našu virtuelnu izložbu pripremio je polaznik edukativno-kreativnih radionica Kineski kroz igru Vukan Stjepčević iz JU O.Š. "Narodni heroj Savo Ilić" Kotor, odjeljenje VI/1.
Dan kineskog jezika Ujedinenih Nacija je 20. april, dan kada se slavi lik zvaničnika Cangjie (仓颉) iz perioda Žutog cara kojem se prema legendi tradicionalno pripisuje izum kineskog pisma. Ovaj datum je odabran, jer prema gregorijanskom kalendaru, obično od 20. aprila do 5. maja traje takozvani Guyu (谷雨). Legenda kaže da je u momentu kada je Cangjie stvarao prve karaktere padala kiša žitarica, a sam izraz Guyu (谷雨) ima značenje kiša žita (prosa). Ova legenda ima uporište u činjenici da je Guyu šesti od 24 solarna termina kreirana u drevnoj Kini da bi se sprovodile poljoprivredne aktivnosti. Ime Cang Jie je ovjekovječeno u modernom dobu kao vrsta unosa karaktera za kineske programe za obradu teksta.
Nastajanje kineskih karaktera se svakako ne može pripisati jednoj osobi već je rezultat dugogodišnjeg razvoja. Tokom istorije, kinesko pismo se mijenjalo i razvijalo. Smatra se, da je staro oko 3500 godina. Najstariji zapisi su:,, proročanski zapisi na kostima životinja" iz vremena dinastije Shang (kineski: 甲骨; pinyin: jiǎgǔ) i ,,zapisi na bronzanim predmetima". Kinesko pismo se smatra najduže korišćenim pisanim sistemom u kontinuitetu na svijetu.
Kineski jezik u svojoj standardnoj mandarinskoj formi predstavlja službeni jezik NR Kine. Kao standardni govor prihvaćen je mandarinski dijalekat naroda Han i standardizovani kineski karakteri. Može se reći da je kineski istovremeno i jezik koje se najviše koristi na svijetu, pa zbog toga i jeste jedan od zvaničnih radnih jezika u Ujedinjenim nacijama.
U okviru Prvog ciklusa edukativno-kreativnih radionica Kineski kroz igru, obrađivano je grafičko predstavljanje kineskog jezika izborom jednostavnih karaktera i ideograma koji su povezani sa drevnim pismom. U okviru ,,Igre znakovima'' ponuđene su razne aktivnosti otkrivanja pisanog jezika. Takođe, polaznici su kopirali jednostavne kineske karaktere i učili izgovor. Predstavljeni su im kineski karakteri na kreativan način i u formi animacije kao i način na koji oni tvore nove karaktere i uloga koji imaju unutar složenijih karaktera.
Nakon Prvog ciklusa polaznici su stekli predstavu o tome kakav je bio razvoj kineskog pisma.

,,Gubitnik'', roman iz zrele Bernhardove faze, remek-djelo, prvi put je objavljen 1991. godine. Glavni likovi su slavni kanadski pijanista Glen Guld i njegova dva prijatelja sa studija klavira, pijanista Verthajmer i pripovjedač. U stvari, riječ je o tome što se događa kada se nesumnjivo nadareni ljudi poput Verthajmera i pripovjedača susretnu sa genijem kakav je bio Guld. Što se događa kada je čovjek dovoljno talentovan da prepozna genijalnost, ali i dovoljno razborit da shvati da do genijalnosti neće i sam doći. Mogli su obojica, i Verthajmer i pripovjedač, da postanu sjajni pijanisti (Verthajmer je virtuoz, napisaće pripovjedač), ali u susretu sa Guldom, u druženju sa njim, ne samo da će prestati da sviraju, nego će i njihovi životi, naročito Verthajmerov, potpuno da se raspu. Roman i počinje viješću o Verthajmerovoj smrti.
,,Gubitnika'' je Bernhard pisao početkom osamdesetih godina, u doba kada su ispod njegovog pera izašli i romani ,,Vitgenštajnov sinovac'', ,,Beton'', kao i ciklus romana o djetinjstvu. I svugdje opsesija malograđanskom Austrijom, nemogućnost da se izađe iz sopstvene, individualne nemoći i stvori umjetničko djelo, bijes prema roditeljima i ljekarima, i taj čudesni, hipnotički stil prepun ponavljanja, ironije, humora, brutalnosti. ,,Gubitnik'' je jedan od onih velikih romana evropske književnosti dvadesetog vijeka, koji bi, u svakom izboru, morao da se nađe na samome vrhu.
Ivan Milenković, vreme.rs

Izvor: https://fenomeni.me/tomas-bernhard-gubitnik-knjiga-dana/

Za svoj roman ,,Šahrijarov prsten'' Karahasan kaže da je najsarajevskiji. Priča počinje u Sarajevu i nakon jednog spiritualnog kretanja u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog, potom u staru Mesopotamiju Sumerskog doba, zatim u priču o postanku muškog i ženskog i opet se vraća u ratno Sarajevo.
Mislim da je to prije svega jedna ljubavna priča, nježna, romantična. Priča u kojoj moji sugovornici prijatelji poput sjajnog njemačkog kritičara Lotara Milera prepoznaju niz eseja, kaže Karahasan.
Roman koji ima 18 godina u kojem se još uvijek ima mnogo toga da kaže. Savršene je građe. Svaka riječ je potpuno opravdana s beskrajno zabavnim likovima.
Možda se bezizlaz čovjeka iz ovih krajeva, njegova jadna nemogućnost da dosegne ljudsku potpunost i pojedinačnost, da se dovrši kao ljudsko biće i, zahvaljujući tome, odluči i učini nešto u svoje ime, možda se, kažem, ta beznadežna uronjenost ovdašnjeg čovjeka u ovdašnje magle i kolektivitete ni učemu ne pokazuje tako ogoljeno i tako bolno očigledno kao u njegovoj omiljenoj zabavi koja je, naravno, mnogo više od zabave jer njome izražava svoju najdublju radost izražavajući tako i stvarno stanje svoje duhovnosti. Ta porazna slika ovdašnjega ljudskog bezizlaza je takozvano narodno kolo.
Dževad Karahasan

Izvor: https://www.knjiga.ba/sahrijarov-prsten-k7560.html

Kada Martin Dedijer odluči dokrajčiti svijet porodice Dedijer, svijet koji je svojim životom i smrću omeđio njegov otac moreplovac Maksim, čiji je život završio na dnu Crnoga mora u brodolomu trgovačkog broda Bianca Stella, učinit će to bezuvjetno i zauvijek viseći s crnogorice u blizini grada u kojem je odrastao. Niti užeta na kojem visi odmotat će i zlehudu sudbu familije Dedijer od praoca Toda i njegove sestre Natalije, preko oca mu Maksima i majke Marije do najskrivenije obiteljske tajne.

Zgusnut, bez prekida, bez dijaloga, u jednom poglavlju, majstorski ispisan, minuciozno stvoren, ,,Calypso'' je tour de force Ognjena Spahića. Njegov Martin amblemski je junak posttranzicije, on je Telemah koji prateći sjeme svoga oca luta od stana u kojem odrasta do odavno napuštenog planinskog sela koje čuva tek prazan grob s Maksimovim imenom. U svojim traženjima on svakoga puta dolazi do središta labirinta, ali njegova nit tek je nit užeta. Tragedija porodice Dedijer klasična je i vječna, ona je zapetljana u neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti, vječne borbe erosa i thanatosa, u kojoj ni nimfa Calypso ni legendarni istoimeni brod oceanografa Cousteaua ne mogu biti oslobađajući jer špilja u kojoj počiva obitelj Dedijer tamna je i mrtva kao dno Crnoga mora.

Izvor: https://www.makart.rs/kn…/knjiga-calypso-ognjen-spahic-19578

U Osnovnoj školi "Narodni heroj Savo Ilić" u Dobroti 8. maja 2020. godine održano je školsko online takmičenje u recitovanju pod sloganom ,,Pjesmom bojimo svijet”. Učesnici su se potrudili da pažljivo odabranim stihovima  zakoračimo u jedan šarenolik, maštovit dječiji svijet.

Stručni žiri ovog online takmičenja u recitovanju predstavljale su:
1. Profesorica razredne nastave Biljana Borozan (JU OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić”);
2. Profesorica srpskog jezika i književnosti Milena Kelemen (JU OŠ ,,Veljko Drobnjaković”, Risan);
3. Predsjednica žirija, Jelena Vukasović, profesorica srpskog jezika i književnosti, bibliotekarska savjetnica (Gradska biblioteka Kotor).
Recitatori su se predstavili pjesmama po slobodnom izboru, koje su govorili napamet i u trajanju ne duže od četiri minuta.

Kriterijumi po kojima je žiri ocjenjivao kandidate su sljedeći:
1. Izbor pjesme (primjerenost uzrastu i polu);
2. Pravilna akcentuacija i dikcija;
3. Prirodnost, izražajnost i sugestivnost recitovanja.

Nakon odslušanih recitacija, žiri je donio sljedeću odluku:

I ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Nataša Vukašinović, III2, ,,Djeca mogu da polete”, Ljubivoje Ršumović
Mentorka: profesorica razredne nastave Milica Živić
2. mjesto Una Gluhović, II1, ,,Klovn lutalica”, Jadranka Čunčić – Bandov
Mentorka: nastavnica razredne nastave Vesna Popović
3. mjesto Jana Baštrica, II2, ,,Moj je tata kapetan”, Rajko Joličić
Mentorka: profesorica razredne nastave Snežana Nedović

II ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Irina Maliković, IV1, ,,Šta sam ja tvoje, bako?”, Laura Bilafer
Mentorka: profesorica razredne nastave Tanja Roganović
2. mjesto Vjera Radulović, VI1, ,,Maskenbal”, Dejan Aleksić
Mentorka: prosesorica CSBH jezika i književnosti Maja Grgurović
3. mjesto Viktor Đurđević, VI2, ,,Čudesni svitac, Dobrica Erić
Mentorka: profesorica CSBH jezika i knjižecvnosti Angela Dabetić

III ciklus
Učenik, razred i odjeljenje, naziv pjesme, autor
1. mjesto Elena Simović, VII2, ,,Pubertetska zbrka”, Elizabeta Georgijevna
Mentorka: profesorica CSBH jezika i književnosti Angela Dabetić
2. mjesto Jana Nikolić, VII1, ,,Šipak ili nar”, Vitomir Nikolić
Mentora: profesorica CSBH jezika i književnosti Maja Grgurović
3. mjesto Vasilije Mijanović, VII3, ,,Ždrali putuju”, Branko Ćopić
Mentorka: profesorica CSBH jezika i književnosti Angela Dabetić