Promocija Monografije „Živa lokalna tradicija“ četiri autora Davora Sedlarevića, spec. vaspitača tradicionalne igre (Kolašin), doc.dr Zlate Marjanović, etnomuzikološkinje (Pančevo), prof. dr. Ljiljane Gavrilović etnološkinje-antropološkinje (Beograd), i doktoranda Dušana Medina, arheologa (Petrovac na Moru)
Pozivamo vas da u utorak, 29. decembra, s početkom u 18 časova pogledate online (Zoom) promociju monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“, putem objava na društvenim mrežama JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.
Knjiga je nastala u okviru projekta „Identifikacija, istraživanje i objavljivanje elemenata nematerijalne kulturne baštine u Paštrovićima, Budvi i Kolašinu“, podržanom na Javnom konkursu Ministarstva kulture Crne Gore „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima umjetnosti i kulture u 2019. godini.
U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora koji dolaze iz različitog profesionalnog konteksta: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr. Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru). Ona predstavlja pokušaj da se, vodeći se teorijskim pretpostavkama UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (Pariz, 2003), a koju je Crna Gora ratifikovala 2009. godine, sagleda obilje nematerijalnog nasljeđa navedena tri crnogorska područja.
Na online promociji, naslovljenoj „Živa lokalna tradicija Crne Gore“, jer će se bliže predstaviti nasljeđe Primorja i Sjevera zemlje, govoriće autori. Osim o sadržaju knjige, biće riječi i o konceptu zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine uopšte – od najviših instanci (UNESKO), do crnogorskog i lokalnog okvira, a osvrnuće se i na primjere iz prakse.
O monografiji
Početak knjige sadrži opsežniji uvodni tekst, nakon kojeg slijedi centralni segment sačinjen od tri cjeline s popisima elemenata nematerijalne kulturne baštine zajednica koje su autori izvšili tokom terenskog rada: Paštrovića, Starog grada Budve i šire teritorije Kolašina – grada i okolnih seoskih područja. Već iz naziva pobrojanih elemenata ove tri regije jasno se iščitava prisustvo dinarskih, balkanskih, mediteranskih i orijentalnih uticaja,spletenih s tradicijama istočnih i zapadnih carstava i republika koje su stotinama godina gospodarile ovim dijelom svijeta. Nakon pobrojanih elemenata, slijedi spisak korisne naučne, stručne i druge literature koja detaljnije opisuje i objašnjava pobrojane elemente ove tri lokalne zajednice, ali i nematerijalne zaostavštine Crne Gore. Dat je i rezime na engleskom jeziku. U drugom dijelu knjige priložen je prevod na naš jezik teksta UNESKO Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), kao i izvornik na engleskom, kako bi čitaoci imali priliku da integralno pročitaju ovaj dokument, bliže se s njim upoznaju, te preispitaju teorijsko-metodološke postupke autora, a, zašto da ne, i sami pristupe nadgradnji ponuđenih baza podataka. A proces nadgradnje mogu i treba da vrše čitaoci knjige, nosioci, čuvari i poznavaoci nasljeđa ovih regija, tako što će u praznim poljima ispod pobrojanih elemenata nastaviti da dopisuju one za koje smatraju da su važni za zajednicu iz koje dolaze. Poželjno bi bilo da o tome potom i obavijeste autore (adrese e-pošte date su na kraju knjige) i stručnu javnost, kako bipružili doprinos istraživačima u nastojanju da što cjelovitije identifikuju i evidentiraju nematerijalno nasljeđe Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja, ne bi li se zabilježio trag o njihovom postojanju.
Recenzentkinje izdanja su prof. dr Dragana Radojičić, etnološkinja-antropološkinja (Beograd – Herceg Novi), prof dr Dragica Panić Kašanski, etnomuzikološkinja (Banja Luka) i dr Mila Medigović Stefanović, prof. književnosti (Beograd – Petrovac na Moru). Tehnički urednik je Jasmina Živković, prevod je obavila mr Milica Stanić Radonjić, a lekturu i korekturu mr Milena Davidović. Monografija je A5 formata, obima 108 stranica, štampana u štampariji Opus3 iz Podgorice, u tiražu od 1.000 primjeraka, uokvirena mekim povezom, s crno-bijelom unutrašnjošću. Primjerci knjige besplatno se dijele svima zainteresovanima, kao i institucijama, mogu se preuzeti i na sajtu Društva „Bauo“, Academia.edu, kao i na društvenim mrežama.
O autorima
Knjiga je rezultat interdisciplinarnog pristupa četvoro autora koji profesionalno potiču iz različitih disciplina, značajnih za istraživanje i očuvanje nematerijalne kulturne baštine. Davor Sedlarević (1979), specijalista vaspitač tradicionalne igre, umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“ u JU Centar za kulturu Kolašin. Živi u Kolašinu. Zlata Marjanović (1966), doktor etnomuzikologije, docent na Akademiji umetnosti Univerziteta u Banja Luci. Živi u Pančevu. Ljiljana GAVRILOVIĆ (1953), doktor etnologije i antropologije, naučni savjetnik, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji. Živi u Beogradu. Dušan Medin (1990), doktorand arheologije, kustos, saradnik u nastavi Fakulteta za kulturu i turizam Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Živi u Petrovcu na Moru.
Online (Zoom) promocija monografije četiri autora „Živa lokalna tradicija“ će biti emitovana u utorak, 29. decembra, s početkom u 18 časova, putem objava na društvenim mrežama JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, JU Zavičajni muzej Pljevlja, JU Centar za kulturu Kolašin i JU Muzeji i galerije Budve, kao i društvenih mreža izdavača – NVO Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru i NVO Centar za izučavanje i revitalizaciju tradicionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, koju su ove godine knjigu i objavili.
U pitanju je monografska studija „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, koju potpisuju četiri autora: Davor Sedlarević, spec. vaspitač tradicionalne igre (Kolašin), doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja (Pančevo), prof. dr Ljiljana Gavrilović etnološkinja-antropološkinja (Beograd), i doktorand Dušan Medin, arheolog (Petrovac na Moru).
Na promociji će govoriti: prof. dr Ljiljana Gavrilović, doc. dr Zlata Marjanović i mr Dušan Medin.
Drage i poštovane koleginice i kolege,
Biblioteke su, najbolje to znamo, važan činilac društvenog života i stubovi kulture jednog društva, što se i pokazalo u ovim teškim i kriznim vremenima, kada je postalo jasno da kultura i knjiga nisu samo izraz i stvar elitizma, već nasušna duhovna potreba, gotovo neophodna za očuvanje mentalnog zdravlja pojedinca.
Dužnost i obaveza nas bibliotekara bila je da nakon prestanka uobičajenog rada sa korisnicima nastojimo da nađemo moduse za nastavak komunikacije s njima. Svjedoci smo različitih pozitivnih primjera organizacije rada biblioteka u ovim kriznim vremenima, koji su svojim korisnicima predložili različite kvalitetne usluge prelazeći na virtuelni način komunikacije sa svojim članovima i javnošću, koristeći digitalne medije, društvene mreže, onlajn platforme. Uspostavljajući digitalnu vezu sa korisnicima, bibliotekari su uspješno odgovorili na iznenadne izazove vremena, pokazujući svoju imaginativnost, viziju, kreativnost...
Stoga nastavimo našu misiju i u doba tranzicije, ekonomske i zdravstvene krize, očuvajmo dostojanstvo profesije i ostanimo nezaobilazno utočište i podrška onima koji su u stalnoj i neiscrpnoj potrazi za znanjem, kulturom, obrazovanjem, naukom, kreativnošću i umjetnošću. Niko se osim nas neće boriti za nas i za bolju poziciju naše struke u društvu! Zato pokažimo korisnicima da smo tu za njih i da smo zajedno u svemu ovome!
Želeći Vam mnogo produktivne inspiracije, uspjeha i novih kreativnih izazova u godini koja je pred nama, čestitam vam Dan bibliotekara Crne Gore!
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje promociju romana „Dječak bez sjenke,“ autora Dina Murića. Kako epidemiološka situacija ne dozvoljava održavanje kulturnih manifestacija, promocija romana će biti prikazana online, u četvrtak 26. novembra u 19h na sajtu Kulturnog centra www.kckotor.me i Facebook profilu: Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, kao i na instagram profilu autora @dino_zahir.
„Dječak bez sjenke“ je prvi roman Dina Murića, diplomiranog pravnika iz Podgorice. Roman se bavi životom običnog mladića, Mirze Abdomerovića, koji ima 38 godina i živi i radi u Podgorici kao asistent na Fakultetu političkih nauka. Mirza je posvećen laičkoj magiji, a njenim pogrešnim tumačenjem, tjera od sebe djevojku Lanu, nakon čega život dobija drugi smisao. Mirza pokušava da ostavi magiju i vrati se životu koji vode obični ljudi. Situaciju u kojoj se nalazi zakomplikovaće Damir, koji je kradljivac sudbina, a koji sa Mirzom ima posebne planove, jer posjeduje nešto što imaju samo odabrani. Roman ima dinamičnu fabulu, a radnja je smještena u realni prostor Podgorice.
Dino Murić je ljubitelj kratkih priča u kojma dominiraju motivi vezani za magijski realizam, religiju i filozofiju. Svoje priče objavljuje na blogu dinozahir.blogspot.com. Književni uzori su mu Džoana Haris, Franc Kafka i Edgar Alan Po.
Na promociji će, osim autora, govoriti Gojko Ostojić, profesor španske književnosti i Aleksandra Tomović, profesorica književnosti i urednica programa za mlade u Kulturnom centru Kotor.
