Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

      U četvrtak 17. novembra, sa početkom u 19h, u čitaonici Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku i u petak 18. novembra u 18h u  sali Kina  

DSC 3071_resize''BOKA'', Pjaca od kina u Kotoru, organizovane su promocije publikacije Poslije Hamleta, knjiga savremene drame hrvatskih i crnogorskih autora. Knjiga je objavljena u okviru projekta Dubrovnik i Kotor-Gradovi i knjige koji zajednički realizuju Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačke knjižnice (sa partnerima NVO Prostory i Matica hrvatska), a koje finansira Evropska zajednica iz sredstava opredijeljenih za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku (IPA) / Cross-Border Programme Croatia-Montenegro under the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA) Component II, allocations for 2007 and 2008.

 

   Na promocijama u Dubrovniku i Kotoru, o knjizi su govorili  crnogorski i hrvatski autori: Luko Paljetak, književnikDSC 3080_resize akademik, Tonko Maroević, književnik akademik, Ljubomir Đurković, jedan od urednika, Igor Bojović, crnogorski dramski pisac i Nataša Nelević, crnogorska dramski pisac, kao i Vesna Čučić, ravnateljica knjižnica u Dubrovniku,Varja Đukić, menadžer projekta NVO Prostory iz Podgorice, Ivana Burđelez, predsjednica Matice Hrvatske – ogranak Dubrovnik i Jasmina Bajo, bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

  Knjigu drame Poslije Hamleta uredili su dr. Lada Čale Feldman, hrvatska teatrologinja i Ljubomir Đurković, crnogorski dramski pisac i pjesnik.

  U ovoj knjizi objavljeni su dramski tekstovi hrvatskih i crnogorskih  autora: Ivo Vojnović, Tahir Mujičić, Boris Senker i Nino Škrabe, Slobodan Šnajder, Luko Paljetak, Davor Mojaš, Miodrag Karadžić, Igor Bojović, Ljubomir Đurković, Radmila Vojvodić, Željko Stanjević i Nataša Nelević.

    U predgovoru ovoj knjizi za izbor crnogorskih autora Ljubomir Đurković, između ostalog piše:

          A sada: Crnogorska dramska književnost od Njegoša do danas.DSC 3100_resize

 Iako ovaj tekst ne pretenduje da bude, i nije, istorijski pregled crnogorske dramske književnosti, ipak ću zbog eventualno neupućenih čitalaca učiniti jedan mali (statistički) „đir“ kroz posljednjih vijek i po pisanja za pozorište u Crnoj Gori. Za crnogorsku dramsku (i sveukupnu) književnost značajna je 1847. godina. Te godine Njegoš je napisao dramske spjevove Gorski vijenac, koji je iste godine i objavljen, i Lažni car Šćepan Mali (objavljen tek 1851). Uz nespornu književnu vrijednost, poetsku i filozofsku, dugo je osporavana mogućnost scenskog uprizorenja Njegoševih djela. Ipak, u posljednjih četvrt vijeka, ove dvije drame, uz dramatizacije Luče mikrokozma, u više izvedbi i rediteljskih tumačenja dokazuju svoju scensku vitalnost i savremenost, tako da u najboljim izvedbama djeluju kao da su pisane za ovo vrijeme. Dakle, Njegoševo djelo kao eksces, kao genijalni iskorak, ne samo u crnogorskoj, nego i u južnoslovenskim književnostima; Njegoš - naš savremenik i u teatru…”

U predgovoru ovoj knjizi za izbor hrvatskih autora, urednica Lada Čale Feldman, između ostalog piše:

 “Ponuđeni izbor hrvatskih dramskih tekstova, nužno zadan i prostorom što ga oni mogu ovdje zapremiti, okuplja jedna važna okolnost, činjenica; naime da Dubrovnik i dandanas u hrvatskome kulturnom imaginariju još uvijek uspijeva figurirati pod svojom sretnom metaforičkom zvijezdom »Grada–teatra«, što ju je eksplicite utemeljio još Držić, znanim prologom Skupu, u kojem dvosmisleno govori o svojem gradu kao Njarnjas–gradu – prostoru svekolikog, društvenog i umjetničkog glumovanja. Nije stoga čudo što su se istoj metafori nastavljali obraćati, svaki na svoj način, i hrvatski dramatičari 20. stoljeća, od Vojnovića do njegovih suvremenih sljedbenika, vraćajući se ne samo trajnoj fascinaciji kulturnim i političkim rezonancama spomenute metafore nego i, poput Paljetka, njezinim recentnijim potpornjima, pretvorbi Grada–teatra u festivalsko poprište na kojemu odzvanjaju replike iz Držićevih, Vojnovićevih i Shakespeareovih djela. Tako se ovdje predstavljena ponuda nameće kao ujedno i slika modernih interesa hrvatskoga dramskoga pisma, ali i kao priključak na svijetla poglavlja hrvatske dramsko–kazališne povijesti, unutar koje dubrovačka dionica zasigurno zaprema nezaobilazno mjesto…”

       Publikacija Poslije Hamleta je treća, a ujedno i posljednja, knjiga objavljena u okviru programa projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige. Projekat predviđa ukupno tri publikacije koje sadrže izbor hrvatske i crnogorske savremene poezije, proze i drame. Nedavno su održane promocije prve i druge knjige u Dubrovniku i Kotoru. Prva knjiga obuhvata poeziju hrvatskih i crnogorskih autora čiji su urednici književnik akademik Tonko Maroević i književnik Aleksandar Bećanović. Druga knjiga obuhvata prozu hrvatskih i crnogorskih autora čiji su urednici književnik akademik Luko Paljetak i književnik Andrej Nikolaidis

DSC 3128_resize

DSC 3075_resize

 Ljubomir Đurković, rođen je 13. novembra 1952. na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na odsjeku za komparativnu književnost i teatrologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Radio je kao dramaturg Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici i direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju. Ratne devedesete proveo u Holandiji kao politički azilant. Drame: Pisac porodične istorije, Peti čin, Petronije ili Metuzalemi uživaju vječito proljeće, Tobelija, Otpad, Presvlačenje, Kasandra, klišei i Tiresijina laž. Objavio je knjige pjesama Polifemov plač, Poslovi I dani i Ipak, nešto se pomjera. Drame su mu izvođene i/ili štampane na turskom, bugarskom, makedonskom, albanskom, slovenačkom, francuskom i engleskom jeziku. Živi u Crnoj Gori i Holandiji, kao slobodni književnik.

    Lada Čale Feldman (Zagreb, 11. srpnja 1963) je hrvatska teatrologinja. Dr Lada Čale Feldman (kći romanista Frana Čale) studirala je komparativnu književnost i francuski jezik i književnost na FFZG-u, na kojem je i diplomirala 1986., magistrirala 1990., a doktorirala 1994. filologiju, s temama iz teatrologije. Od 1991. suradnica je Instituta za etnologiju i folkloristiku, a honorarno je predavala na poslijediplomskim studijima FFZG-a, Akademiji dramskih umjetnosti i Centru za ženske studije u Zagrebu. Od 2005. kao redovita profesorica predaje teatrološke kolegije na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bila je predsjednica Hrvatskog semiotičkog društva 1999-2000. Važnije knjige: Teatar u teatru u hrvatskom teatru (1997), Euridikini osvrti, o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu (2001), Femina ludens (2005).

 

 

 

 

 

 

 

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka