Dana  28. 06. 2011. godine, sa početkom u 11.30h,  u palati Bizanti u Kotoru Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačke knjižnice (i sa partnerima: NVO Prostory Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor, a Matica Hrvatska - ogranak Dubrovnik Dubrovačkim knjižnicama) organizovale su stručni seminar za  bibliotekare Hrvatske i Crne Gore u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor – Gradovi i knjige.

Predavanje na temu Promjene: korisnici - knjižnice - usluge: Evolucija i revolucija u korisničkim uslugama u knjižnicama po svijetu   održao je  prof. dr. Tefko Saračević sa Rutgers University, New Brunswick, USA.

Predavanje se satojalo od četiri povezane teme:

1. Društvena vrijednost biblioteka:pojmovi usluga koje biblioteke pružaju korisnicima kao osnova ocjene njihove društvene vrijednosti i temelj društvene podrške.
2. Tradicionalne usluge biblioteka:pregled osnova na kojim su bile bazirane korisničke usluge (servisi) u prošlosti i potreba da se usklade ili čak potpuno promjene u novijim okolnostima.
3. Uticajni tehnološki i društveni faktori: analiza glavnih promjena koji djeluju na biblioteke, bibliotečke resurse i izvore, korisnike, informacije i na društvo generalno.
4. Promjene i inovacije u uslugama biblioteka: evolucionarne i revolucionarne promjene u uslugama koje biblioteke pružaju po svijetu i načinima na koje korisnici koriste biblioteke i šta očekuju od biblioteka.

Oduvjek, jedan od glavnih svrha i misija biblioteka, kako narodnih tako i akademskih, školskih, specialnih, i drugih, jeste da pružaju niz usluga orijentisanih prema korisnicima. Biblioteke uglavnom postoje za korisnike i korišćenje; to je jedan od glavnih razloga zašto društvo potpomaže biblioteke po cijelom svijetu. Sa uslugama koje su prihvaćene i cijenjene biblioteke potvrdjuju svoju društvenu i ekonomsku vrijednost.

Tradicionalno biblioteke  su pružale usluge na osnovu svojih resursa u razno gradji od knjiga do dokumenata, do časopisa, medija, referentnih materijala i slično. Takodje, jedan od glavnih izvora usluga je profesionalno znanje bibliotekara kako i upravljanje (management) usluga. Mnogi od tih usluga se nisu promjenile u  osnovi, ali mnoge su se duboko promjenile u načinima pristupa i dostave. To se može uporediti sa starim vinom u novim flašama.

Brojni faktori i društvene promjene utiču na promjene kao u uslugama tako i u korisnicima. Informaciona i komunikaciona tehnologija igra ogromnu, ako ne i presudnu, ulogu. To uključuje web i internet te njihovu upotrebu u narodu, a pogotovo među mladjim generacijama. Dobar dio bibliotečke gradje je pristupan u digitalnom obliku, digitializiran  po bibliotekama,  a i  masovnom digitizacijom u saradnji sa bibliotekama. Mnoga preduzeća i servisi omogućavaju  bibliotekama, uz prikladnu cijenu,   pristup  digitalnim resursima korisnicima. U mnogim slučajevima korisnici koriste biblioteku, a  da i ne stupe u biblioteku,a to i očekuju.

Velik broj biblioteka u raznim zemljama i pod raznim okolnostima prilagodjuju svoje usluge promjenama u gradji, društvu, tehnologiji i korisnicima. Mnogi primjeri su dani u predavanju. Neke usluge su povezane sa novom vrstom e-gradje – e-knjige, audio knjige, razni e-mediji, video i slično. Druge su povezane sa tehnologijom: pružanje na raspolaganje kompjutere za dostup internetu, besplatni wi-fi, raznim bazama podataka, i slično. Mnoge uslugue su usmjerene prema definisanim grupama korisnika, na pr. djeci, mladim, seniorima, useljenicima, djacima i studentima  i slično. Onda imaju usluga koje su  posvećene unapredjenju i edukaciji, kao razvoj informacionih sposobnosti (information literacy), kursevi za upotrebu kompjutera i slični servisi namjenjeni opštem obrazovanju. Takodje ima usluga društvene pomoći koje su postale popularne, na pr. pomoć u nalaženju zaposlenja, sastavljnja rezime-a, službenom predstavljnju i slično. Posljedice tih novih i inovacionih usluga u bibliotekama je ohrabrujuća: mnoge biblioteke imaju povecani broj korisnika i korišćenja, postajući sve značajniji i vidljiviji dio svojih zajednica.

Seminaru supored bibliotekara iz biblioteka u Dubrovačko – Neretvljanskoj  županiji  i bibliotekaraCentralne narodne biblioteke Crne Gore ''Đurđe Crnojević'' sa Cetinja, Univerzitetske biblioteke iz Podgorice, visokoškolskih biblioteka sa Univerziteta Crne Gore, narodnih biblioteka, specijalnih biblioteka i školskih biblioteka iz Crne Goreprisustvovale i direktorica Centralne narodne biblioteke  Crne Gore ''Đurđe Crnojević''  g-đa Jelena Đurović, direktorica Univerzitetske biblioteke mr Bosiljka Cicmil, predsjednica Udruženja bibliotekara Crne Gore g-đa Ruža Danilović .