Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

1599463495 MIHA7161 Pano

U organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor / Gradskom bibliotekom i čitaonicom održava se ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020  ̶  posljedice i oporavak nakon Covida – 19. Peta tribina na temu ,,Mentalno zdravlje ̶ prioritet" održana je u petak, 4. septembra u Parku slobode.
Na tribini su učestvovale: Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja, Marina Roganović, neuropsihijatrica, Lidija Begović, psihološkinja i Zorana Milošević, arhitektica predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’.
U ime Opštine Kotor, prisutne je pozdravila Marina Dulović, sekretarka Sektretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Uz zahvalnost učesnicama i partnetrima na projektu, sekretarka je istakla da se organizatori rukovode profesionalnošću i nastoje da govornici budu oni koji znaju da odgovore na aktuelne teme. Smatra da je važno da naučimo razgovarati o prošlim događajima i pojavama, koje su nam stihijski nailazile, kako bi doprinijeli boljem odgovoru u budućnosti.
Psihološkinja Lidija Begović upoznala je prisutne sa pojmom mentalnog zdravlja kao ,,stanjem ravnoteže na psihološkom, emocionalnom nivou, osjećanja zadovoljstva i sreće i optimalne funkcionalnosti čovjeka”. Ona je istakla podatke istraživanja Gordona Tejlora, kliničkog psihologa i autora knjige ,,Psihologija COVID-a” koji je našao da nakon svih pandemija i epidemija 40% ispitanika pokazalo simptome anksioznosti, paničnog straha, raznih vrsta razdražljivosti, agresivnosti i post traumatskog stresnog sindroma. Smatra da su ovi nalazi indikativni da ima prostora za djelovanje struke, makar u smislu ojačavanja ličnosti i jačanja frustracione tolerancije koja bi pripremala pojedinca na rizične situacije.
Maruška Drašković, psihološkinja i psihoterapeutkinja poručila je da se ,,mentalno zdravlje čuva time što ćemo misliti šta se dešava u ovom trenutku našeg života i šta najbolje iz ovog trenutka mi možemo uzeti". Kada se uzme u obzir sve po čemu je 2020 očigledno drugačija u cijelom svijetu, Drašković smatra da je vidljivo koliko je sve promjenljivo i koliko se ništa ne može uhvatiti, i ničim se ne može vladati i da je život toliko promjenljiv da stalno moramo koristiti svoje sposoobnosti prilagođavanja – koja je ljudska najvrijednija sposobnost u životu. Sposobnost da se prilagođavamo, da prihvatimo ono što dolazi i da vidimo kako se mi možemo prilagoditi tome. U ovom je snaga našeg mentalnog zdravlja, zaključila je Drašković.
Doktorica Roganović je naglasila da svaka zarazna bolest sa sobom nosi dvije karakteristike, a to su osjećaj nesigurnosti i nemogućnosti kontrole situacije, a da je specifičnost COVID-a u tome što nam je nepoznat i nepredvidljiv. Slaže se da je prilagođavanje važno, ali i da sve zavisi od individue jer ne reagujemo svi jednako i smatra da mora doći do promjene ponašanja u skladu sa mjerama prevencije. Mišljenja je da će ova situacija svakako narušila mentalno zdravlje kod mnogih što je i očćekivano, ali da je stigma ono što ih spriječava da se obrate za pomoć stručnjacima. Indikativno je da je u vrijeme pandemije došlo do povećanog uzimanja alkohola, samomedikacije i slučnog u cilju smanjenja straha i anksioznosti, ali i depresije. Njen savjet je da se ljudi bave svojim zdravljem na svim nivoima – od ishrane, fizičke aktivnosti, hobija, sadržaja kojima se okružujemo do kvalitetnog sna.
Zorana Milošević, arhitektica i predstavnica NVO ,,Umjetnost življenja Crne Gore’’ navela je istraživanje UNICEF-a koje ukazuje na to da velika većina ljudi ima iste potrebe i iste ciljeve, i da pored toga to je najveće polje konflikta. Takođe, pomenula je alarmantni porast suicida kod mladih.Ona ističe da postoje 4 nivoa zdravlja po SZO – fizički, emocionalni, mentalni i duhovni, i za svaki od njih svakodnevno dobijamo bezbroj recepata i načina kako se radi na njima, ali mi nismo spremnni da ih prihvatimo i primjenimo te recepte. Milošević je uvjerena da je pravi put kojim se može odgovoriti na ove izazove – put samorazvoja.
Učesnice i prisutni su bili saglasni da je mentalno zdravlje sklono ne samo uticajima unutar nas, već i onim ekomnomskim, političkim, društvenim uticajima. Smatraju da ćemo tek u budućnosti vidjeti posljedice pandemije na mentalno zdravlje i da na ovo treba reagovati na obuhvatan način na nivou države, kao i kroz osješćivanje javnosti kako bi se stigma prema mentalnom zdravlju umanjila.
Moderatorka ove tribine bila je bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka