Kulturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica organizuje u petak 23. oktobra u 19 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra promociju romana „Monik bježi” jednog od najznačajnijih savremenih francuskih i evropskih autora Eduara Luja.

O romanu će govoriti Varja Đukić, u ime izdavača Sibila d.o.o. knjižare Karver i prof. dr Jasna Tatar, prevodilac romana. U okviru promocije biće prikazan video-intervju sa autorom, preveden na crnogorski jezik i titlovan. Video razgovor sa autorom romana „Monik bježi” vodi jedan od najznačajnijih savremenih pozorišnih reditelja regiona i Evrope. Moderatorka programa biće Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.

Riječ je o prvom prevodu romana Eduara Luja u regionu, gdje su njegova djela do sada gotovo isključivo prevođena na hrvatski i srpski jezik.
Roman „Monik bježi” predstavlja snažnu autobiografsku priču o majci, njenom pokušaju da napusti nasilno i ograničavajuće okruženje i izbori ličnu slobodu unutar društvenih i rodnih obrazaca koji tu slobodu sistemski ograničavaju. Kroz porodičnu priču autor otvara pitanja ženskog iskustva, porodičnih odnosa, klasnih uslovljenosti, nasilja i mogućnosti emancipacije.
Édouard Louis, (rođen 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siromaštvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova književnog rada. Prvi je u široj porodici maturirao, a 2011. primljen je na prestižnu École Normale Supérieure u Parizu. Godine 2013. zvanično mijenja ime u Édouard Louis i započinje književnu karijeru.
Njegov prvi roman ,,Raskrstimo s Eddiyjem" (En finir avec Eddy Bellegueule, 2014) donosi mu međunarodnu slavu i prevodi se na više od 20 jezika. Djelo prikazuje njegovo odrastanje i društveno nasilje nad radničkom klasom. Nakon toga objavljuje niz važnih romana: ,,Povijest nasilja" (Histoire de la violence, 2016), ,,Tko je ubio mog oca" (Qui a tué mon père, 2018), ,,Preobrazba : metoda" (Changer : méthode, 2021), ,,Monik bježi" (Monique s’évade, 2024), ,,Kolaps" (L’Effondrement, 2024), ,,Što s književnošću" (Que faire de la littérature, 2025).
Njegov kasniji rad (2024–2026) čini tzv. porodičnu i socijalnu “sagu”, kroz priče o članovima svoje porodice istražuje mehanizme siromaštva, nasilja i bijega iz društvene sredine.
Édouard Louis je aktivan u javnim debatama i međunarodnim kulturnim događajima. Jedan je od najuticajnijih savremenih francuskih književnika.
Objavljivanje knjige podržali Francuski institut i Ambasada Francuske u Crnoj Gori, Ministarstvo kulture i medija i NVO Asocijacija Spektra. Sažmi

Povodom Dana mentalnog zdravlja, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Gradska biblioteka i čitaonica, organizovao je, u saradnji sa Kancelarijom za prevenciju bolesti zavisnosti i zaštitu prava manjina, razgovor na temu knjige i filma „Mi djeca sa stanice Zoo“'.
Razgovor je vodio psiholog Jovan Bulajić, a u njemu su aktivno učestvovali učenici Srednje pomorske škole, pokazujući zainteresovanost za teme koje ovo djelo otvara.
Kroz analizu priče o želji za pripadanjem, potrazi za prihvatanjem i postepenom gubitku slobode, učenici su imali priliku da promišljaju o posljedicama odluka koje na prvi pogled djeluju bezazleno, a mogu nas odvesti putem sa kojeg je teško vratiti se.
Ovaj susret bio je prilika da se otvoreno razgovara o mentalnom zdravlju, vršnjačkom uticaju, rizicima zavisnosti i važnosti donošenja odgovornih odluka, uz poruku da su razumijevanje, podrška i pravovremeni razgovor važni koraci u prevenciji.
Učenici su iskoristli ovu priliku i da ppgledaju izložbu ,,Goran Petrović - Priča kao oslonac svijeta" u čitaonici Gradska biblioteka i čitaonica Kotor .

U Gradskoj biblioteci i čitaonici Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru“, posvećena životu i stvaralaštvu jednog od najznačajnijih savremenih srpskih književnika. O nastanku, konceptu i značaju postavke govorili su njeni autori iz Narodne biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva – Ivana Hrenko, Ana Voštinić i Dejan Aleksić, dok je prisutne pozdravila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor. Izložbu je otvorila Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“, ističući značaj Petrovićevog književnog nasljeđa i trajnu vrijednost njegovih priča. Posebno je naglašena piščeva veza sa Kotorom, gradom koji je volio i koji je ostavio trag u njegovom stvaralaštvu, naročito u romanu „Papir“, u kojem se prepoznaju mediteranski i bokeljski duh.

Postavka kroz fotografije, dokumenta, rukopise, lične bilježnice i izdanja knjiga prati Petrovićev književni put – od prvog romana „Saveti za lakši život“, objavljenog 1989. godine, do kasnijih djela, među kojima se izdvajaju „Atlas opisan nebom“, „Opsada crkve Svetog Spasa“, „Sitničarnica Kod srećne ruke“, „Papir“, „Ikonostas“ i „Palata“. Poseban dio izložbe posvećen je njegovom dramskom stvaralaštvu, prevodima i međunarodnoj recepciji, kao i rukopisima koji otkrivaju način na koji su nastajale njegove književne priče. Govoreći o suštini postavke, Dejan Aleksić istakao je da je priča temelj čovjekovog odnosa prema svijetu i razumijevanja sopstvene stvarnosti. Izložba tako ne predstavlja samo osvrt na život i djelo velikog pisca, već i poziv na nova čitanja i otkrivanje književnog svijeta koji nastavlja da živi i nakon njegovog odlaska. Izložba će u Gradskoj biblioteci i čitaonici u Kotoru biti otvorena do 19. oktobra.

U ponedjeljak, 12. oktobra, Kulturni centar „Nikola Đurković“, odnosno Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, organizovao je književni susret sa jednim od najpoznatijih savremenih pisaca za djecu, Dejanom Aleksićem. Susret je održan u Velikoj pozorišnoj sali Kulturnog centra, koja je tom prilikom postala mjesto susreta mašte, književnosti, igre i iskrene dječje radosti.

Učenici četvrtih, petih i šestih razreda osnovnih škola „Njegoš“ i „Narodni heroj Savo Ilić“ imali su priliku da kroz neposredan i inspirativan susret upoznaju pisca čije riječi podstiču radoznalost, bude maštu i otvaraju vrata u čudesni svijet književnosti. U podsticajnoj atmosferi, koju je Dejan Aleksić svojom harizmom, duhovitošću i neposrednošću stvorio već od prvih trenutaka, djeca su postala aktivni učesnici književnog druženja. Glumili su, recitovali, odgovarali na zanimljive zagonetke i s oduševljenjem prihvatali izazove koje im je pisac postavljao, pokazujući koliko književnost može biti zabavna, bliska i inspirativna.
Kroz smijeh, igru i razgovor, učenici su otkrivali da knjige nijesu samo stranice ispunjene riječima već čitavi svjetovi u kojima se susreću znanje, osjećanja, humor i neiscrpna dječja mašta. Ovakvi susreti podstiču ljubav prema čitanju, razvijaju kreativnost i radoznalost, ali i podsjećaju na važnost neposrednog susreta djece sa piscima čija djela obogaćuju njihovo odrastanje.
Susret sa Dejanom Aleksićem bio je mnogo više od književnog događaja – bio je to susret sa maštom, stvaralaštvom i radošću čitanja, koji će, vjerujemo, kod mnogih učenika probuditi želju da još češće posegnu za knjigom.

Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Gradska biblioteka i čitaonica pozivaju publiku na otvaranje izložbe „Goran Petrović – Priča kao oslonac sveta“, posvećene životu i stvaralaštvu jednog od značajnih savremenih srpskih književnika.
Izložba će biti otvorena 12. oktobra u 12 časova, u čitaonici Gradske biblioteke u Kotoru.
O postavci, njenom nastanku i značaju za sagledavanje književnog opusa Gorana Petrovića govoriće Dejan Aleksić, Ivana Hrenko i Ana Voštinić, autori izložbe. Postavku će otvoriti Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor.
Izložba „Goran Petrović – Priča kao oslonac sveta“ publici približava književni svijet autora čije stvaralaštvo odlikuju snažna imaginacija, bogatstvo jezika i prepoznatljiv pripovjedački izraz.
Kroz izbor dokumenata i drugih materijala, izložba donosi uvid u život i književni rad Gorana Petrovića, otvarajući prostor za novo čitanje i bolje razumijevanje njegovog književnog nasljeđa.