Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

 

  • 305759851_1261981261280151_7204231003811540498_n
  • 305794791_1261980974613513_5434506627686433120_n
  • 305807336_1261980444613566_981885055691771772_n
  • 305813229_1261980527946891_5879885206979318521_n
  • 305911571_1261981194613491_58063384316267220_n
  • 305915361_1261981197946824_9050163711106662604_n
  • 305923778_1261980851280192_4987316064075095863_n
  • 305929847_1261977704613840_8069354697929421759_n
  • 305960167_1261977801280497_2443117440677474892_n
  • 306050050_1261980907946853_2888934460534236097_n


U galeriji Kulturnog centra ''Nikola Đurković'', Kotor 6. septembra 2022.godine u 20 časova Kotor otvoren je Drugi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FeskK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! koji će trajati od 6. do 8. septembra u Kotoru.
Na svečanom otvaranju govorili su predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja, direktor Kulturnog centra ''Nikola Đurković'' Kotor Vladimir Bujišić, osnivačica Fesk-a Zorica Stablović Bulajić, rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević, urednica Festivala Stanka Janković Pivljanin. Moderatorka programa je bila bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor i koordinatorka FesKK-a Jasmina Bajo.
Prisutne je najprije pozdravio Vladimir Bujišić koji je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Kulturni centar ''Nikola Đurković'' Kotor organizator ovog festivala i da vjeruje da ćemo svi u narednim danima uživati u bogatom i kvalitetnom kulturnom programu.
''Nadam se da će ova manifestacija postati tradicionalna, jer ovaj grad to zaslužuje'' naveo je Bujišić.
Zorica Stablović Bulajić je podsjetila da je sama ideja Fesk-a nastala prije šest godina, sa željom da knjiga ne sklizne u domen zabave i lakog čitanja.
''Željeli smo da vrijedne knjige ne ostanu samo u arhivima i bibliotekama i tako nedostupni mlađoj publici, već da ih predstavimo široj javnosti'', kazala je Stablović Bulajić i dodala da će na festivalu biti prikazano 300 naslova cjelokpune crnogorske produkcije.
'' Nagrade se dodjeljuju u tri kategorije koje su inače specifične i koje se ne dodjeljuju na drugim festivalima'', istakla je Stablović Bulajić i kazala da je FesK osoben i po tome što predstavlja mjesto okupljanja onih kojima je zajednička želja i volja za knjigom.
Stablović Bulajić je podsjetila da se ideja o održavanju ovog festivala rodila u Beogradu, na beogradskom Fesk-u, i to zahvaljujući tadašnjoj potpredsjednici Opštine Kotor Ljiljani Popović Moškov koja je prepoznala značaj ovog festivala i poželjela da ga organizujemo i u Kotoru. Stablović Bulajić se potom zahvalila i Biserki Milić i Jeleni Čečur, a posbeno je istakla da Fesk-a u Kotoru ne bi bilo bez vrijednih saradnica Stanke Janković Pivljanin i Jasmine Bajo.
''Srdačno se zahvaljujem Vladimiru Bujišiću što je prihvatio organizaciju ovogodišnjeg izdanja Fesk-a u Kotoru'', istakla je Stablović Bulajić.
Marija Starčević je u ime Gradske čitaonice i biblioteke Kotor pozdravila prisutne i podsjetila na okrugli sto koji će se održati u četvrtak 8. septembra na Međunarodni dan pismenosti.
''Tema okruglog stola je pismenost u 21. vijeku – elementarna, akademska, digitalna i ovim programom započinjemo proslavu 70 godina postojanja Gradske biblioteke i čitaonice'', navodi Starčević.
Stanka Janković Pivljanin je kazala da je cilj festivala da se skrene pažnja na nekomercijalna izdanja koja nisu toliko prisutna u javnom prostoru izvan užestručnih i naučnih krugova u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore.
''Želimo da satavimo akcenat na društvenoodgovorno izdavaštvo, da u prvom planu festivala budu naslovi i sadržaji publikacije umjesto izdavača, kao i da se organizuje prodaja knjiga po povoljnijim cijenama'' pojašnjava Janković Pivljanin.
Ona je podsjetila i da je slogan festivala sinergija kulturnih vrijednosti.
''Nadam se da će program ovog festivala biti zanimljiv posjetiocima i da će šira čitalačka publika naći nešto iz domena svog interesovanja'', zaključuje Janković Pivljanin.
Fetsival je svečano otvorila predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja.
''Čast mi je da otvorim Drugi festival knjige u Crnoj Gori i to u ime Opštine Kotor koja je pokrovitelj Festivala'', kazala je Mršulja i dodala da je Kotor grad koji zaslužuje ovaj festival i da se nada da će on postati tradicionalan i još jedna kulturna manifestacija po kojoj će se Kotor prepoznavati'', dodaje Mršulja.
U pratećem dijelu programa otvorene su dvije izložbe - Jevreji u Kotoru autorke Marije Novaković i Bogdana Kuševića i Istorija koje nema NVO ''Anima'' i NVO ''Expeditio'' u saradnji sa slovenačkom dizajnerkom Tatjanom Radeš.

U muzičkom dijelu nastupila je ženska klapa ''Incanto'' iz Kotora.
Podsjetimo, trodnevni program održava se u staklenoj galeriji Kulturnog centra.

fesk

DRUGI FESTIVAL KNJIGA – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održaće se u Kotoru od 6. do 8. septembra 2022. pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, a u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.

Cilj Festivala je da se skrene pažnja na značaj relevantnih sadržaja u izdavačkoj produkciji Crne Gore u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore.

Trodnevni multimedijalni program okupiće na jednom mjestu produkciju crnogorskih izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija... Pored više promocija izdanja tokom svakog dana Festivala predviđene su dvije izložbe, a povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. septembra i okrugli sto na temu ,,Pismenost danas: elementarna, akademska i digitalna” u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice iz Kotora, koja ovim događajem započinje program obilježavanja 70 godina od osnivanja.

Svečano otvaranje festivala je 6. septembra u 20 časova u Staklenoj galeriji Kulturnog centra, gdje će se istog dana u podne otvoriti dvije izložbe. Uručenje priznanja biće trećeg dana, prilikom svečanog zatvaranja Festivala.

U konkurenciji za nagrade su knjige objavljene u protekle dvije godine koje ostvaruju važan naučni doprinos, doprinose inovativno-obrazovnoj praksi, kao i vrijedna reprint izdanja stare knjige koje imaju obilježja neprolazne vrijednosti.

Monografija o Nedi Arnerić ’’ Čarobna melanholija’’ autorke Anite Panić biće promovisana u Kotoru, u Atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u ponedjeljak 08. avgusta 2022.g.

Učestvuju autorka i Marija Sarap, rukovoditeljka programskog sektora u kotorskom Kulturnom centru.
Početak je u 21 sat.

  • 1659602784-IMG_6465
  • 295955630_5313255905434470_3823549297676865945_n
  • 296016961_5313255772101150_3935635487101272407_n
  • 296352678_5313256212101106_2559918092631465635_n
  • 296452420_5313255568767837_5679734430706213213_n
  • 296578728_5313255668767827_5792902029222408460_n

 

U atrijumu Kulturnog centra „Nikola Đurković“ 3. avgusta 2022. godine održano je književno veče povodom 100 godina od izlaska zbirke pjesama ,,Otkrovenje'' Rastka Petrovića. Gošća, dr Milijana Simonović, sa kojom je razgovor vodila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, predstavila je kotorskoj publici lik i djelo jednog od najvećih književnika avangardne književnosti na našim prostorima, sa posebnim akcentom na zbirku poezije ,,Otrkrovenje’’ koja predstavlja vrhunac avangardnog pjesničkog izraza kod nas.

Rasko Petrović se izražavao se kroz različite umjetničke medije u svim književnim žanrovima, gdje je čak i eksperimentisao i kretao se granicama između poezije, proze, putopisa, lirske proze. Bavio se fotografijom, filmom, tako da je bio jedan avangardni umjetnik, što praktično znači da je svoj život živio na jedan eksperimentalan, avangardan način i nije štedio nijedan dio sebe, da se u tim okvirima izrazi.
Rastkov boravak u Parizu, centru avangardne umjetnosti, bio je presudan za njegovo formiranje. Biti u pravom trenutku na pravom mjestu u svojim pravim godinama, srećna je okolnost za umjetnika. A Rastko ju je obilato iskoristio, svjesno i intuitivno, za ličnu nadogradnju i umjetničko oblikovanje.
Vrativši se iz Pariza Rastko Petrović putuje po Makedoniji, istočnoj Srbiji i Crnoj Gori. Boravi i na crnogorskom primorju, u Bokokotorskom zalivu i Budvi. Piše pjesme, sakuplja ih u zbirku i u decembru 1922. godine ugledni beogradski knjižar B. Cvijanović izdaje najkontroverzniju zbirku pjesama u našoj dotadašnjoj književnosti - ,,Otkrovenje’’. Tadašnja štampa i, moglo bi se reći, veći dio kulturne javnosti dočekali su ove pjesme pamfletima i sa negodovanjem. Sa druge strane, neke druge intelektualne veličine ovog vremena afirmativno i razumijevajući njihov suštinski kvalitet dočekuju ove stihove (Isidora Sekulić, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski). ,,Otkrovenje’’ je, i pored čvrstog oslonca na tradiciju, donijelo nekoliko potpuno novih, avangardnih umjetničkih i pjesničkih osobina, od jezičkih konstrukcija do tzv. intrauteralne poetike.
Djelo Rastka Petrovića ne spada samo u vrhunske domete avangardne književnosti na našim jezicima, već, ravnopravno, i u istovremena evropska knjževna dostignuća .

rastko


Povodom 100. godišnjice od izlaska zbirke pjesama ,,Otkrovenje'' Rastka Petrovića Kuturni centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu, 3. 08. 2022. godine u Atrijumu Kulturnog centra sa početkom u 21 sat organizuje književno veče posvećeno vijeku trajanja i uticaja ove značajne zbirke pjesama i njenom tvorcu. Razgovor će voditi dr Milijana Kandić Simonović i Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Zbirka pjesama ,,Otkrovenje'' Rastka Petrovića objavljena je krajem 1922. godine u Beogradu i zajedno sa ,,Itakom'' Miloša Crnjanskog predstavlja vrhunac avangardnog pjesničkog izraza kod nas. Iako je izazvala snažnu negativnu reakciju i osporavanja djela kulturne javnosti, pjesnički svijet ju je uglavnom dočekao sa odobravanjem i ushićenjem. Ipak, ni jedna ni druga strana reakcije vjerovatno nije do kraja bila svjesna da će ova zbirka, istovremeno prva i jedina Petrovićeva, obilježiti ne samo svoje, već i daleko buduće vrijeme u pjesničkom svijetu naših prostora.
Dr Milijana Kandić Simonović rođena je u Kotoru, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu i istorije umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu je upisala 1988. Magistrirala je, a potom, 2016. godine, i doktorirala nauku o književnosti na polju odnosa poezije i slikarstva. Objavila dvije monografije iz naučne oblasti intermedijalnih istraživanja, kao i više naučnih i stručnih radova. Nakon višegodišnjeg metodičkog iskustva na matičnom fakultetu, trenutno radi kao profesor na katedri za slavistiku Filološkog fakulteta Univerziteta u Lođu u Poljskoj.

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka