Dobro došli na Internet prezentaciju Gradske biblioteke i čitaonice Kotor.

Sajt je realizovan u sklopu projekta Dubrovnik i Kotor - gradovi i knjige koji su implementirali Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u sastavu Kulturnog centra Nikola Đurković i Dubrovačke knjižnice - Dubrovnik sa partnerima: NVO Prostory, Podgorica i Matica hrvatska, ogranak u Dubrovniku. Projekat je finansirala Evropska zajednica iz sredstava namijenjenih za prekogranični program Hrvatska - Crna Gora u okviru instrumenata za pretpristupnu podršku.

 

  • IMG-75da323c891ccc71f4a6d20bdcd73198-V
  • IMG-96ba4080e47940a48b85ffd25e4ad800-V
  • IMG-e45c9f4a7f761bdbbf8c26ca49af93b4-V

 

U petak 12. marta 2020. u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra doc. dr Adam Sofronijević, zamjenik upravnika Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković” iz Beograda, održao je predavanje “Kreativnost u eri vještačke inteligencije: da li će ljudi i dalje biti konkurentni na tržištu rada budućnosti”. Predavanje je osvijetlilo problematiku ubrzanih promjena koje tehnologije vještačke inteligencije donose u svim sferama ljudskog djelovanja, od privrede, obrazovanja i nauke, pa do kulture i umjetnosti i ukazalo na efekte koje ovo ima na tržišnu vrijednost profesionalnih znanja i vještina koje svaki pojedinac posjeduje. U svijetu u kome inteligentne mašine svakoga dana preuzimaju sve veći broj intelektualnih poslova ljudska kreativnost i mogućnost ljudi da stvore nešto zaista novo moraju se prevrednovati, kako bismo shvatili koja nas to znanja čine unikatnima i drugačijim od mašina. Osmišljavanje individualnih obrazovnih strategija i odluke o tome šta ćemo i kada učiti, u sistemu formalnog obrazovanja i na sve druge brojne načine koji su danas raspoloživi, postaju suštinski važne životne odluke, od čijih ishodišta zavisi svrsishodnost poslovnih sposobnosti koje ćemo imati za 5 ili 10 godina i sposobnost da ne budemo zamijenjeni mašinama na svom radnom mjestu, već da dosegnemo sfere nove kreativnosti u kojima svrsishodna znanja kombinovana sa suštinom ljudskosti koju inherentno nosimo omogućavaju pojedincima, koji ih imaju, da budu produktivni članovi društva i pored naizgled sveprisutnog i masovnog upliva mašina u poslove koji su tradicionalno smatrani rezervisanim za ljude.
Predavanju su prisustvovali učenici kotorske Gimnazije sa profesorima.

  • IMG-53a484f3e99f4f664fdfa5a2030dad9c-V
  • IMG-a489f9facb15741acd2be1f3d1002af9-V
  • IMG-e4ba843d2826a6619e3671dc352e4c67-V
  • IMG-f4695f8b4f5e3525864eb633b2cc83ac-V

 

U srijedu 11. marta u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ Kotor potpisan je Ugovor o poslovnoj saradnji između Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradske biblioteke i čitaonice koji, u duhu iskrene i kolegijalne saradnje, podrazumijeva razmjenu informacija, učešće u zajedničkim projektnim i programskim aktivnostima, sa posebnim akcentom na projekte i programe u oblasti digitalizovanja Zavičajnog fonda.
Prvi zajednički program bila je promocija knjige "Izabrana pisma književnika iz Arhivske zbirke Joce Vujića" u Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković” Beograd, o kojoj je govorila autorka knjige dr Tatjana Brzulović Stanisavljević.
Tatjana Brzulović Stanisavljević (1965), doktor filoloških nauka, zaposlena je u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu kao načelnik Sektora za nabavku i obradu bibliotečkog materijala. Aktivno je učestvovala u više projekata koji su realizovani u Univerzitetskoj biblioteci. Područja njenog interesovanja jesu arhivska građa, rukopisi i pisma koje istražuje već nekoliko godina. Redovno objavljuje radove u domaćoj i stranoj naučnoj i stručnoj periodici, kao i na portalu za humanistiku „Kulturni heroj.“ Objavila je dvije knjige uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije: Porodična prepiska kneza Miloša Obrenovića iz Arhivske zbirke Joce Vujića u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ i Izabrana pisma književnika iz Arhivske zbirke Joce Vujića u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”.
Kada je riječ o prepisci književnika iz zbirke Joce Vujića, ona sadrži pisma koja najčešće govore o privatnom životu ovih ličnosti i pomaže nam da bolje i prisnije shvatimo kontekst u kome su stvarali. Ipak, jedan dio prepiske posjeduje i književno-umjetničku vrijednost (na primjer, prepiska Jovana Jovanovića Zmaja), a najveći značaj iste se ogleda u činjenici da je kompletna prepiska književnika iz ove kolekcije, većim djelom ostala neobjavljena.
Prisutne je na početku večeri pozdravila rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Marija Starčević.

88253628 2801902956569790 8364392141161496576 o Small

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom “Svetozar Marković” iz Beograda u četvrtak 12. marta sa početkom u 13 sati u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju predavanje “Kreativnost u eri vještačke inteligencije: da li će ljudi i dalje biti konkurentni na tržištu rada budućnosti”, predavača dr Adama Sofronijevića.

Adam Sofronijević je zamjenik upravnika Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“. Doktor filoloških nauka, master menadžmenta i master bibliotekarstva postao je na Univerzitetu u Beogradu. Objavio je više od 60 recenziranih naučnih radova, uključujući članke u časopisima i poglavlja u monografskim publikacijama sa impakt faktorom. Prezentovao je svoja istraživanja na naučnim konferencijama u 14 evropskih zemalja i držao predavanja na brojnim konferencijama i radionicama u vezi sa temom kulturnog nasljeđa. Predvodio je više od 10 projekata digitalizacije kulturnog nasljeđa od nacionalnog značaja i bio dio nekoliko CIP ICT PSP i Horizon2020 projekata i COST akcija Evropske unije.

Vujic Small

JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom “Svetozar Marković” iz Beograda u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra u srijedu 11. marta sa početkom u 19 sati organizuju promociju knjige Izabrana pisma književnika iz Arhivske zbirke Joce Vujića u Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković” Beograd. O knjizi govori autorka dr Tatjana Brzulović Stanisavljević.
Tatjana Brzulović Stanisavljević (1965), doktor filoloških nauka, zaposlena je u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ u Beogradu kao načelnik Sektora za nabavku i obradu bibliotečkog materijala. Aktivno je učestvovala u više projekata koji su realizovani u Univerzitetskoj biblioteci.
Područja njenog interesovanja jesu arhivska građa, rukopisi i pisma koje istražuje već nekoliko godina. Redovno objavljuje radove u domaćoj i stranoj naučnoj i stručnoj periodici, kao i na portalu za humanistiku „Kulturni heroj.“ Objavila je dvije knjige uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije: Porodična prepiska kneza Miloša Obrenovića iz Arhivske zbirke Joce Vujića u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“ i Izabrana pisma književnika iz Arhivske zbirke Joce Vujića u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”.
Član je uređivačkog odbora naučnog časopisa Bibliotekar (M53) od 2016. godine. Od 2019. godine član Komisije za licence i uzajamnu katalogizaciju pri VBS-u. Dobitnik je nagrade „Marija Ilić Agapova” za 2017. godinu koju dodjeljuje Biblioteka grada Beograda najboljem bibliotekaru.
Kada je riječ o prepisci književnika iz zbirke Joce Vujića, ona sadrži pisma koja najčešće govore o privatnom životu ovih ličnosti i pomaže nam da bolje i prisnije shvatimo kontekst u kome su stvarali. Ipak, jedan dio prepiske posjeduje i književno-umjetničku vrijednost (na primjer, prepiska Jovana Jovanovića Zmaja), a najveći značaj iste se ogleda u činjenici da je kompletna prepiska književnika iz ove kolekcije, većim djelom ostala neobjavljena.
U njoj su, međutim, između ostalih, zastupljeni književnici i kulturni poslenici: Vuk Stefanović Karadžić, Đuro Daničić, Stojan Novaković, Simo Matavulj, Janko Veselinović, Milica Stojadinović Srpkinja; ali i stvaraoci i pregaoci na polju kulture sa šireg jugoslovenskog područja kao što su Matija Ban ili Milan Rešetar. Značaj ove prepiske je ogroman, jer pruža autentični uvid u buran period uspostavljanja jugoslovenske književnosti i kulture tokom 19. vijeka. Ovo tim prije što većina obuhvaćenih imena predstavlja vodeće ličnosti onog vremena, kada je riječ o pomenutom kulturološkom procesu. Naročito su, u tom smislu, značajne prepiske Jovana Jovanovića Zmaja, Milice Stojadinović Srpkinje i Milana Rešetara, koje su potpuno nepoznate stručnoj i široj javnosti, budući da nikada nisu bile objavljene.

This web site is funded by EU. The content of this web site is the sole responsibility of City Library of Kotor and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

posdnozjebiblioteka